I dalje bez cjelovite slike kampanja na Facebooku

07. kolovoza 2020.

Parlamentarni izbori 2020. drugi su na kojima se primjenjivao novi Pravilnik o financijskom izvještavanju političkih aktivnosti prema kojem su izborni sudionici_e dužni troškove kampanje na društvenim mrežama prikazivati odvojeno od ostalih troškova. Baš kao i na predsjedničkim izborima, dobile smo nešto potpuniju sliku o oglašavanju na mrežama, ali ima još puno prostora za napredak ka transparentnijim kampanjama u kojima je moguće pratiti tijek novca. 

Prema službenim finalnim financijskim izvještajima za izbornu kampanju na društvenim mrežama na parlamentarnim je izborima 2020. godine ukupno potrošeno skoro 4 milijuna kuna. Daleko se najviše oglašavalo na Facebooku, a potom na Googleu. Najviše je potrošio HDZ (1,691,057.83 kune), na drugom je mjestu, sa znatno manjim iznosom, Restart koalicija (650,827.85 kuna), a slijede Domovinski pokret, Most , Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti i zeleno-lijeva koalicija.

Interaktivnu vizualizaciju troškova za društvene mreže iz finalnih financijskih izvještaja, u kojoj možete vidjeti troškove za pojedine stranke i mreže, možete pronaći OVDJE.

U čemu izborni sudionici najviše griješe?

Sve mreže zajedno

Jedna od učestalijih pogreški u izvješćima s predsjedničkih izbora bila je prikazivanje troškova za sve društvene mreže zajedno. Na parlamentarnim je izborima vidljiv napredak, ali neki su izborni sudionici_e ipak pogrešno unijeli troškove. Iako je u obrascu izvješća o troškovima izborne promidžbe predviđeno polje za „Naziv društvene mreže“ i sve se mreže mogu navesti odvojeno, stranka Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti sve je mreže navodila zbirno („facebook, you tube, google mobile, google search, google display“). I HDZ-ova koalicija krivo je unijela jedan račun („Facebook, Google“), jednako kao i Restart koalicija („FACEBOOK/GOOGLE ADS“), a Demokrati i Hrvatski laburisti greškom su upisali „MIDAS oglasna kampanja“ u rubriku „Naziv društvene mreže“.

To znači da i dalje nije moguće ustanoviti koliko je novca zasad otišlo kojoj društvenoj mreži/digitalnoj platformi pa te podatke i dalje nije moguće usporediti s podacima objavljenim od strane samih društvenih mreža i digitalnih platformi.

Opet kriva kategorija

Većina izbornih sudionika na parlamentarnim izborima nije prijavljivala troškove društvenih mreža pod medijsko oglašavanje, ali bilo je i takvih slučajeva - jedno bilježenje Google Adwordsa u medijsko oglašavanje od strane koalicije oko Narodne stranke i većeg iznosa Restart koalicije Googleu, koji onda nisu uvedeni u obrazac kao troškovi oglašavanja na društvenim mrežama.

Ne prikazuju se zajedno s  ostalim agencijskim troškovima, ali…

Izborni sudionici potrudili su se prikazati troškove oglašavanja na društvenim mrežama odvojeno (a pod stavkom Naziv društvene mreže stoje nazivi društvenih mreža), ali primatelji su kod nekih i dalje agencije, a kod nekih direktno Google ili Facebook. Očito je da se pazi da troškovi plaćanja na mrežama budu odvojeni od ostalih agencijskih troškova, ali zapravo ne možemo znati jesu li izborni sudionici i sudionice ovo dobro shvatili i stavljaju li tu samo isključivo troškove oglasa uplaćenih društvenim mrežama ili ukupan trošak koji agenciji daju za rad na društvenim mrežama (što bi isto bio vrijedan podatak). 

Svi podaci iz finalnih financijskih izvještaja o donatorima, troškovima (uključujući i troškove za društvene mreže) i medijskim popustima u izbornoj kampanji dostupni su u Gongovoj pretraživoj bazi podataka.

Problemi s alatima društvenih mreža i dalje su tu

Korist od unošenja odvojenih podataka o kampanjama na društvenim mrežama u financijske izvještaje mogla bi biti puno veća kad bi se ti podaci mogli usporediti s podacima o oglasima koje objavljuju same društvene mreže i digitalne platforme. Međutim, to i dalje nije moguće. Stanje se nije bitno popravilo u odnosu na izbore za Europski parlament, kad su alati i lansirani, niti u odnosu na predsjedničke izbore 2019./2020., kad smo također radile analizu.

Kod Facebookova tri alata za transparentnost ništa se nije promijenilo u odnosu na predsjedničke izbore - i dalje ne pružaju dovoljno cjelovitu i lako usporedivu sliku političkih kampanja. U Galeriji oglasa (1) možemo vidjeti sve oglase pojedinih stranica te za političke oglase dobiti više informacija. Međutim, ne možemo vidjeti koliko se ukupno potrošilo u specifičnom razdoblju izborne kampanje. Također, za svaki pojedini oglas imamo samo rang iznosa (potrošeno manje 100 eura, između 100 i 199 eura, itd.). Ista je stvar s API-jem Galerije (2), u kojem imamo izlistane sve oglase u izabranom vremenskom razdoblju, ali bez točnih iznosa. Kod Facebookovog izvješća o Galeriji oglasa (3), baš kao i u Galeriji, i dalje se ne može provjeriti koliko je točno potrošeno  u vremenu trajanje kampanje već su samo ponuđene opcije „Svi datumi“, „Posljednjih 90 dana“, „Posljednjih 30 dana“, „Posljednjih sedam dana“, „U posljednjem danu“. Zbog toga se ukupni troškovi političkog oglašavanja pojedinih stranica iz tog izvještaja ne moraju podudarati s ukupnim troškovima u samoj izbornoj kampanji.

Žetončići 2020 - kako otkriti tko stoji iza kampanje?

Jedno od pitanja koje se postavlja kod Galerije oglasa i pravila o političkom oglašavanju je i kako otkriti tko stoji iza određenih stranica. Ovo pitanje postaje posebno zanimljivo u kontekstu izbornih kampanja i negativnih kampanja protiv određenih stranaka i kandidata, jer se ne može jednoznačno zaključiti tko stoji iza nekih stranica. Primjer na ovim izborima je Facebook stranica Žetončići 2020, koja je u međuvremenu izbrisana s Facebooka (ali ostaje, kao i sve druge, u Galeriji oglasa, što je velika vrijednost Galerije). Stranica je od 29. lipnja potrošila 1156 eura na političke oglase, i iako se ne radi o velikom novcu kad se pogleda ukupna potrošnja na kampanje na društvenim mrežama, zanimljiv je njezin sadržaj. Plaćeni oglasi uglavnom su usmjereni na Domovinski pokret, točnije na temu političkih preletača oko Domovinskog pokreta uz poruke poput „Glas za Škoru je glas za Plenkovića“. Sve što znamo je da je oglase platila stranica Žetončići 2020. (uz nekoliko dodatnih informacija poput mail adrese i web stranice koja također nije aktivna), a iako se može zamisliti da je iza stranice neka od stranaka kojoj je ovo bio dio kampanje, iz financijskih izvještaja ni sa samog profila stranice u Galeriji oglasa to ne možemo sa sigurnošću utvrditi.

 

*Ipak, kako piše danas portal Telegram, ako se u tražilicu Galerije oglasa upiše tvrtka McElit (kojoj je Most za ove izbore, prema podacima iz financijskih izvještaja, plaćao za za medijsko oglašavanje), rezultati pretrage nude i sve oglase sa Žetončića. I dalje na profilu stranice u Galeriji oglasa ne postoji poveznica s tvrtkom McElit, ali Facebook ih iz nekog razloga povezuje u tražilici.

Kako poboljšati stvari?

I DIP i same društvene mreže i digitalne platforme mogu puno toga poboljšati po pitanju transparentnosti financiranja političkih kampanja. Naše preporuke s predsjedničkih izbora, uz nekoliko nadopuna vrijede i nakon parlamentarnih izbora, a nadamo se da će do sljedećih izbora doći i do napretka:

Za društvene mreže i digitalne platforme

-          Kontinuirano raditi na poboljšanju svojih alata za transparentnost, redovito objavljivati rezultate provođenja EU kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, slijediti upute Europske unije po pitanju potencijalne zakonske regulacije političkog oglašavanja

-          Učiniti vlastite alate za transparentnost vidljivijima i dostupnijima korisnicima_ama, ali i akademskoj i istraživačkoj zajednici

-          Upotpuniti podatke u svojim arhivima političkih oglasa i učiniti ih funkcionalnijima: omogućiti točne iznose troškova za pojedini oglas, omogućiti izračunavanje potrošnje u točno određenom periodu (Facebook je ovo već napravio za Sjedinjene Američke Države), dati više podataka o mikrotargetiranju, dati više podataka o onome tko plaća oglas

Za Hrvatsku i Državno izborno povjerenstvo

-          Aktivno pratiti primjenu EU kodeksa dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, provoditi mjere europskog Akcijskog plana protiv dezinformacija i sudjelovati u naporima Europske unije u (samo)regulaciji društvenih mreža

-          Educirati izborne sudionike_ce o novom Pravilniku, te kod ispunjavanja financijskih izvještaja inzistirati na pravilnom i potpunom unosu troškova za političko oglašavanje na društvenim mrežama

-          Redovito provjeravati podatke iz arhiva političkih oglasa društvenih mreža s podatcima o troškovima za društvene mreže iz službenih financijskih izvještaja stranaka i kandidata i reagirati na uočene nepravilnosti

*Članak je kasnije 7.8.2020. nadopunjen informacijama s Telegrama.

Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

chevron-right