Što sa zloupotrebom javnih resursa u Hrvatskoj?

26. lipnja 2020.

Već sad svjedočimo ovoj pojavi, a vjerojatno nas i u nastavku kampanje za parlamentarne izbire očekuje podugi niz aktivnosti kojima je zajednički cilj steći neravnopravnu prednost pred drugim izbornim sudionicima, pritom često koristeći javne resurse.

Donosimo pregled međunarodnih definicija i preporuka, analizu trenutnog stanja po pitanju zloupotrebe javnih resursa u Hrvatskoj te preporuke izborniim sudionicama i biračicama.

U očekivanju velikog broja prigodnih i medijski vrlo popraćenih otvaranja netom dovršenih kapitalnih projekata i polaganja kamena temeljaca za iste, korištenja raznih manifestacija plaćenih novcem poreznih obveznika uz pojavljivanja kandidata i kandidatkinja samo jedne stranke ili koalicije, dovođenja poznatih inozemnih političara na predizborne skupove radi privlačenja medijske pažnje, i sudjelovanja državnih i lokalnih dužnosnika i službenika u kampanji, priznajemo da je to u Hrvatskoj – legalno.

Zloupotreba javnih resursa (ZJR) jedan je od slabije reguliranih aspekata izbornog procesa u Republici Hrvatskoj. I dok su kod financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe postignuta određena zakonska i provedbena unapređenja, neadekvatni pravni okvir i praksa (ne)izricanja sankcija temeljena na istome, otvaraju širom vrata za različita tumačenja i zloupotrebu javnih resursa. Bez obzira na brojne medijske napise, ukazivanja Gonga i drugih organizacija civilnog društva i reakcije javnosti, postojeći pravni okvir ne poznaje izričitu definiciju zloupotrebe javnih ili administrativnih resursa, kako u zakonima koji reguliraju izbore, tako ni u Kaznenom zakonu, Zakonu o sprječavanju sukoba interesa ni Zakonu o državnim službenicima.

Općenito gledajući, pravilno definiranje i efikasno sankcioniranje ZJR trebalo bi doprinijeti povjerenju javnosti u državne institucije, i izborne procese u kojima bi najbolji trebali pobjeđivati među ravnopravnima. Definiranje ZJR ovisi o nizu važnih čimbenika, no ponajprije je vezano za opće razumijevanje važnosti ovog pojma i postojanje političke volje da se isti ispravno regulira kako se javni resursi (financijski, institucionalni, regulatorni i resursi za provedbu zakona) ne bi zloupotrebljavali u izborne svrhe, bilo u korist ili protiv neke političke opcije.

Izborni sudionici i sudionice bi na nadolazećim izborima mogli pokazati veći stupanj odgovornosti prema javnim resursima tijekom izbornog perioda. Tako bi primjerice u predizbornom periodu mogli:

  • suzdržavati se od sudjelovanja na medijski popraćenim manifestacijama financiranima novcem poreznih obveznika;
  • izbjegavati otvaranje kapitalnih objekata ili slične događaje, ili na iste pozivati i ostale izborne sudionike_ce;
  • ne koristiti strane dužnosnike u kampanji, bilo njihovim fizičkim prisustvom, video porukama ili u video spotovima;
  • izbjegavati promotivne kampanje veličanja uspjeha svoje stranke pod krinkom uspjeha institucija na svim nivoima;
  • izbjegavati korištenje javnih sredstava za prikrivenu kupovinu glasova (npr. pomoć nakon potresa, povećanje penzija, socijalnih naknada i sl.);
  • zaustaviti sva zapošljavanja u javnim institucijama i državnim poduzećima u predizbornom periodu, i
  • dodatno educirati članice Etičkog povjerenstva kako bi valjano ocjenjivale i upozoravale na  potencijalne zloupotrebe javnih resursa.

Analizu s preporukama proanđite OVDJE.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

chevron-right