U ovoj školskoj godini obrazovanje se našlo u dvije izvanredne situacije, štrajk obrazovnih radnika i radnica te koronakriza. U oba slučaja, Ministarstvo znanosti i obrazovanja nije preuzelo punu odgovornost za funkcioniranje sustava.
Nejasnom komunikacijom o otvaranju škola, oglušivanjem na zabrinutosti i potrebe učitelja_ica te prebacivanjem odgovornosti na roditelje, Ministarstvo je propustilo učvrstiti povjerenje u obrazovni sustav.
Problemi u obrazovanju koji su se jasno pokazali i u vremenu krize, proizlaze iz činjenice da i dalje nema cjelovite reforme obrazovnog sustava za koju su se građani i građanke zalagali na prosvjedima 2016. i 2017. godine. I dalje nema odgovora na izazove neujednačenosti infrastrukturnog standarda škola, osiguranja jednosmjenske nastave, produženog boravka, obroka, pomoćnika u nastavi, nejednakog pristupa i osiguranja kvalitete obrazovanja za sve. Rezultati obrazovanja u Hrvatskoj i dalje su ispod prosjeka Europske unije, osobito u ranom i predškolskom obrazovanju, cjeloživotnom učenju i relevantnosti strukovnog obrazovanja.
Škola za život pogrešno se predstavljala kao reforma sustava, dok je u stvarnosti donijela promjenu kurikuluma i opremanje povezano sa prelaskom na više korištenja digitalnih sadržaja u nastavi. To nije dovoljno i ne može odgovoriti na izazove i napraviti snažnije pomake prema dostupnom, prilagodljivom i kvalitetnom obrazovanju na svim razinama. U praksi je ovakav pristup kreirao otpor odgojno - obrazovnih radnika zbog manjka informacija i maćehinskog odnosa države prema njima i njihovom radu. Škola za život također je propustila odgovoriti na nisku kompetenciju djece i mladih u građanskoj, medijskoj i političkoj pismenosti te Građanski odgoj i obrazovanje i dalje nije uveden sustavno i kvalitetno u škole.
Nastava na daljinu je očekivano bila izazovna i jasno je ukazala na neprilagodljivost sustava. Iako se u početku Ministarstvo dobro snašlo i brzo poduzelo kvalitetne poteze i mjere, već u prvim tjednima vidjelo se kako će teret prilagodbe preuzeti nastavnici i nastavnice, kojima nije osigurana edukacija i dodatna sredstva za rad za školu na daljinu, a materijalna prava za koja su se u studenom izborili najdužim štrajkom u povijesti dovedena su u pitanje. Sustav je i kroz nastavu na daljinu pokazao da ne prepoznaje i ne štiti najranjivije skupine djece, niti za njih može osigurati jednake šanse.
GOOD incijativa stoga poziva obrazovne vlasti da sada, na kraju mandata, imaju sluha za one koji su napotrebitiji u našem društvu, da olakšaju završetak ove teške godine i učenicima i njihovim roditeljima i odgojno - obrazovnim radnicima te da komuniciraju jasne i nedvosmislene poruke obrazovnim radnicima i radnicama te učenicima i učenicama. Također, poziva i sve političke stranke da u svojim predizbornim programima kao prioritet postave obrazovanje i zauzmu se za provedbu reforme koja će uvažiti sve, a ne samo neke učenike. Provedba reformetreba se izvoditi u suradnji s odgojno - obrazovnim radnicima te brinuti o socijalnom i emotivnom razvoju djece, razvijati toliko nužne građanske kompetencije djece i mladih te cijeniti odgojno - obrazovne radnike kao jedne od najvažnijih za razvoj našeg društva.
GOOD inicijativa i ove godine povodom obilježavanja godišnjice prosvjeda “Hrvatska može bolje” organizira konferenciju “Obrazovanje u fokusu”. Zbog situacije uzrokovane koronakrizom konferencija će se održati online, a prvi panel “Obrazovanje u doba krize” možete pratiti na Zoom-u i putem profila GOOD inicijative na društvenim mrežama Facebook i Youtube.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.
