Zašto je Vlada skrivala antikorupcijsko izvješće?

24. ožujka 2020.

Nekoliko dana nakon što je Upravni sud presudio u slučajevima ‘Pokaz’ i ‘Helsinki’, prihvaćajući tužbu Premijera protiv odluka Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa, Vlada je objavila Izvješće GRECO-a koje staje na stranu Povjerenstva.

Vlada je na sjednici 6. prosinca usvojila izvješće specijaliziranog antikorupcijskog tijela Vijeća Europe (GRECO), no široj je javnosti tekst izvješća postao dostupan tek u petak kada je objavljen na službenim stranicama Vlade. Ovako kasno objavljivanje dovodi do sumnje da se radi o taktiziranju sa željom da mišljenje GRECO-a ne utječe na predmete u kojima je premijer Plenković osporavao odluke Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa.

Ne postoji definirani rok za objavu izvješća. Ipak, praksa pokazuje da je obično potrebno tek par tjedana od usvajanja do objave – koliko je potrebno za prijevod. K tome, ročište u slučaju Helsinki, jednom od spornih slučajeva, jedino je ročište na Upravnom sudu koje nije odgođeno uvođenjem novih mjera povezanih s COVID 19, s opravdanjem da se radi o hitnosti postupka.

Podsjetimo, Gong je u listopadu prošle godine pisao GRECO-u upozoravajući na pritiske premijera Plenkovića na Povjerenstvo vezano za ove slučajeve. Upozorili smo da retorika premijera Plenkovića predsjednika Sabora o radu Povjerenstva, te javno prozivanje čelnice Nataše Novaković slabe rad jedne od rijetkih preostalih neovisnih institucija i negativno se odražavaju na borbu protiv korupcije u Hrvatskoj.

GRECO je u novom izvještaju stao na stranu Povjerenstva i istaknuo članak 5. Zakona o sprječavanju sukoba interesa (ZSSI) - koji definira „opća načela djelovanja u vršenju javne vlasti“ - ključnom odredbom Zakona čiju je izvršivost potrebno osigurati, a Povjerenstvo za sukob interesa ključnim tijelom za provedbu Zakona. 

Vezano za ovlast Povjerenstva da odlučuje o povredi načela u obnašanja javne dužnosti, istaknuto je da Povjerenstvo ne samo da ima tu ovlast, već bi mu doradom Zakona trebalo omogućiti izricanje konkretnih sankcija. Dakle, stav GRECO-a upravo je suprotan onome što je Plenković u svojim žalbama osporavao i što je Upravni sud presudio u oba slučaja. 

GRECO dodaje da je zabrinut vezano za slučajeve u kojima dužnosnici odbijaju Povjerenstvu dostaviti tražene dokumente i preporučuje dužnosnicima da bez obzira na rang koji imaju u tijelima javne vlasti, Povjerenstvu dostave sve tražene informacije. Uz to preporuča omogućavanje Povjerenstvu da učinkovitije provjerava imovinske kartice dužnosnika, a što je dijelom već predviđeno Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine.

GRECO se također u izvješću osvrnuo i na aferu Agrokor kao posebno netransparentan primjer angažiranja vanjskih savjetnika. Ističući da se određen posao za Vladu obavljao u nereguliranom svojstvu jer konzultanti nisu imali status „posebnih savjetnika”, te da se radi o potencijalnom sukobu interesa jer su bili u poziciji da sadržaj određenog savjeta utječe na mogućnost dobivanja naknadnih lukrativnih ugovora kao mogućnost da su te osobe ostvarile korist od pristupa određenim privilegiranim informacijama.

Zbog toga GRECO iznosi preporuku da se regulira način imenovanja savjetnika i drugih koji rade u savjetodavnom svojstvu Vlade, osiguravajući da isti prođu provjeru integriteta pri odabiru, da su njihova imena, dužnosti i moguća naknada (za zadaće koje obavljaju za Vladu) javni i da se na njih primjenjuju odgovarajući propisi o sukobu interesa i korištenju povjerljivih informacija.  

Cjeloviti tekst izvješća na hrvatskom pronađite OVDJE.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

 

Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.

Zašto je Vlada skrivala antikorupcijsko izvješće? 1Zašto je Vlada skrivala antikorupcijsko izvješće? 2

chevron-right