Tko je najodgovorniji za implementaciju koncepta europske dimenzije u obrazovanju? Što kažu istraživanja – Kakvi su stavovi mladih o Europskoj uniji? Odgaja li škola Europljane/ke?"
Prve naznake europske dimenzije u obrazovanju možemo pronaći u Europskoj kulturnoj konvenciji iz 1953. Radi se o konvenciji vijeća Europe koja nalaže da će zemlje potpisnice (Ujedinjeno Kraljevstvo, Italija, Nizozemska, Belgija, Danska, Švedska, Irska, Luksemburg) poduzeti odgovarajuće mjere za očuvanje i razvitak svojeg doprinosa zajedničkoj kulturnoj baštini Europe – poticat će se na obostrano izučavanje jezika i povijesti zemalja potpisnica te će se one međusobno savjetovati o unaprijeđenu kulturnih aktivnosti od europskog interesa.
Europska dimenzija u obrazovanju tema je kojom su se tvorci europskih obrazovnih politika intenzivnije počeli baviti 70-ih godina prošlog stoljeća. Jedan od ciljeva bio je sadržaj poučavanja mijenjati na način da on bude usmjeren na Europu i pripadnost Europi. U nadolazećim godinama brojne su nove teme (mobilnosti, obrazovanje djece radnika migranata, stipendije, suradnja među školama i visokoškolskim ustanovama, strukovno obrazovanje, osposobljavanje, cjeloživotno učenje) pronašle mjesto u odredbama Europske unije. Uglavnom, radi se o dokumentima koji nisu pravno obvezujući, ali imaju svoju ulogu u oblikovanju obrazovne politike EU.
U tablici niže prikazani su pokazatelji europske dimenzije u obrazovanju; temeljni sadržaji te mehanizmi/procesi implementacije istih.
Ledić, J., Miočić, I., i Turk, M. (2016). Europska dimenzija u obrazovanju: pristupi i izazovi. Rijeka: FFRI, 30. str
Interes za europsku dimenziju u obrazovanju u hrvatskim znanstveno-istraživačkim krugovima zamjećuje se u posljednja dva desetljeća, a posebice nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju, no u kojoj je mjeri ova dimenzija stvarno implementirana u hrvatski odgojno-obrazovni sustav razgovarali smo s Ivanom Miočić (Asistentica pri Odsjeku za pedagogiju, Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci), Antom Babačićem (nastavnik Sociologije, Upravna škola Zagreb), Ivanom Zelenikom (nastavnica Politike i gospodarstva, Etike i Građanskog odgoja i obrazovanja, Škola za cestovni promet, Zagreb), Oljom Brajčić (nastavnica Geografije, X. gimnazija, Zagreb) te Stojankom Lesički (knjižničarka, OS Sveti Petar Orehovec).
Ivana Miočić izložila je rezultate istraživanja koji pokazuju da profesori geografije u procesu implementacije sadržaja europske dimenzije u obrazovanju prepoznaju različite izazove; nezainteresiranost učenika, zastarjeli udžbenici, nedostatak financija, vremena, organizacijsko-materijalnih uvjeta… S ovakvim i sličnim izazovima suočavaju se i gore spomenute nastavnice i nastavnici koji smatraju da je implementacija europske dimenzije u odgojno-obrazovni sustav u Hrvatskoj u najvećoj mjeri prepuštena partikularnim nastavnicima te njihovoj motivaciji i osobnom angažmanu.
Svi sudionici panela, nastavnica osnovne, ali i nastavnici srednjih škola prepoznaju Erasmus+ programe kao odličnu priliku za promicanje znanja o Europi. To je prilika, kažu, da osim stranog jezika, upoznaju nova mjesta, druge običaje ali i internaliziraju ono što nazivamo europskim vrijednostima.
Iako uglavnom iskazuju pozitivnu opću sliku o Europskoj uniji, većina ispitanika/ica istraživanja koje je prezentirala Ivana Miočić (Ledić, Miočić i Turk, 2016) priznaje da teme povezane uz europskom dimenzijom u obrazovanju teško pronalaze svoje mjesto u njihovom radu, stoga uvijek i nanovo treba hvaliti one nastavnike koji prepoznaju važnost europske dimenzije u obrazovanju i samoinicijativno za nju pronalaze vrijeme u sklopu nastavnih predmeta koje predaju ili nenastavnih aktivnosti koje organiziraju.
Provedbu događaja financijski je podržala Europska unija u okviru programa Europa za građane.
