Najvažniji prioritet koji Hrvatska treba nametnuti tijekom predsjedanja EU-om je borba protiv korupcije, smatra 65% građana, dok 47% smatra da bi najveći prioritet trebala biti zaštita ljudskih prava. Pokazuju to rezultati istraživanja javnog mnijenja što ga je provela agencija Ipsos Puls, a naručio CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske kojoj je i Gong član.
Svrha istraživanja javnog mnijenja o predsjedanju Republike Hrvatske Vijećem EU u prvoj polovici 2020. godine, što ga je proveo Ipsos Puls, bila je ispitati stavove i informiranost građana o temama vezanim uz predsjedanje, prioritetima Vlade i organizacija civilnog društva te o funkcioniranju Europske unije i ulozi Hrvatske unutar nje.
U nastavku donosimo sažetak ključnih rezultata istraživanja:
- Najvažniji prioritet koji prema stavovima građana Hrvatska treba nametnuti tijekom predsjedanja je borba protiv korupcije što je istaknulo oko 65% građana. Gotovo polovica građana, njih 47%, smatra da je jedan od najvažnijih prioriteta koje bi Hrvatska mogla nametnuti zaštita ljudskih prava. Među prioritetima je prepoznato i smanjenje nejednakosti u razvijenosti članica, upravljanje migracijama te borba protiv klimatskih promjena.
- 81% građana upoznato je s informacijom da će Hrvatska predsjedati Vijećem Europske unije u prvih šest mjeseci 2020. godine.
- 47% građana očekuje da će Hrvatska imati više koristi nego štete od predsjedanja Vijećem EU, dok se 22% s tim ne slaže. Koristi koje građani očekuju su pozitivan utjecaj predsjedanja na gospodarstvo i ekonomski standard, te veća prepoznatljivost Hrvatske. Štete koje se najčešće očekuju vezane su uz financijski trošak predsjedanja te narušavanje ugleda zemlje zbog eventualnog lošeg predsjedanja. Kao negativnost se spominje i gubitak samostalnosti u odlučivanju.
- Kada su u pitanju politike Europske unije građani najčešće ističu da EU mora raditi na smanjenju socijalnih i ekonomskih razlika među državama članicama, što je istaknulo 86% građana. Druga važna prepoznata tema je zabrinutost za klimatske promjene što je također preko 80% građana istaknulo važnim kada su u pitanju politike EU.
- Kada su u pitanju stanja ljudskih prava i vladavina prava, građani najveću razliku između Hrvatske i Europske unije vide u neovisnosti sudstva, radu javnih institucija u interesu građana te slobodi izražavanja od strane civilnog društva. Izrazito su zabrinjavajući nalazi prema kojima 65% građana smatra da u Hrvatskoj suci presude ne donose neovisno (bez izloženosti pritiscima), dok je onih koji smatraju da se u EU sudstvo suočava s istim problemom, oko 17%. Da Vlada i Sabor ne rade u interesu građana smatra 67% građana, a da institucije Europske unije ne rade u interesu građana EU smatra 25% građana. Da organizacije civilnog društva u Hrvatskoj ne mogu slobodno izražavati svoje mišljenje i kritizirati politike i aktivnosti onih koji su na vlasti bez straha od posljedica smatra 29% građana, dok 15% građana misli da je ista situacija s civilnim društvom u EU.
- Najvažnijim za razvitak demokracije u Hrvatskoj građani smatraju nezavisno pravosuđe, neovisne medije te nezavisne institucije. Najmanje relevantnima za razvoj demokracije vide političke stranke.
- Građani podjednako podržavaju ulazak svih zemalja u regiji u EU, s izuzetkom Srbije čiji ulazak u EU ne podržava 45% građana.
Prema rezultatima istraživanja vidljivo je da građani općenito imaju pozitivan stav o predsjedanju RH EU (znaju da se događa, smatraju da ćemo imati više koristi nego štete i sl.) Istovremeno, vidljivo je da su građani u velikoj mjeri kao prioritete hrvatskog predsjedanja Vijećem EU prepoznali teme koje je i civilno društvo istaknulo među svojim prioritetima, dok je u odnosu na prioritete Vlade prisutno značajnije odstupanje, posebice u području borbe protiv korupcije i vladavine prava.
CROSOL poziva Vladu RH da tijekom predsjedanja uloži veće napore u radu na temama vladavine prava, neovisnog pravosuđa i institucija, zaštitu ljudskih prava - posebno kroz definiranje mehanizma unutar sljedećeg proračuna EU koji će onemogućiti povlačenja EU fondova onim članicama koje krše vladavinu prava.
CROSOL također poziva Vladu da se snažnije uključi u borbu protiv klimatskih promjena. Ove dvije teme nažalost do sada nisu prepoznate kroz specijalizirane konferencije koje Vlada kani održati tijekom predsjedanja.
Istraživanje je provedeno u okviru projekta „Prema otvorenoj, pravednoj i održivoj Europi u svijetu - projekt predsjedanja EU 2019-2021” financiranom od strane Europske unije. Cjelokupno istraživanje dostupno je na mrežnim stranicama CROSOL-a posvećenim predsjedanju na ovom linku.
