Europski odbor za zaštitu podataka napominje da je poštovanje prava o zaštiti podataka u kontekstu izbora ključno za zaštitu demokracije te sredstvo za očuvanje povjerenja građana/ki i integriteta izbora. Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) objavila je tekst preporuka Odbora o korištenju osobnih podataka tijekom političkih kampanja na hrvatskom jeziku. Tekst preuzmite ovdje.
U kontekstu izbora za Europski parlament 2019., ali i svih drugih izbora, točke koje je Europski odbor za zaštitu podataka posebno naglasio vezane su uz to da su osobni podaci koji otkrivaju politička mišljenja građana/ki posebna kategorija osobnih podataka. To znači da se oni mogu obrađivati samo pod strogim uvjetima. Osobni podaci građanki koji se ne odnose na politička mišljenja, neovisno o tome što su javno objavljeni, isto tako podliježu zakonskim odredbama iz Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR). Pritom je za političke stranke osobito važno da budu transparentne u obradi podataka.
Prilikom korištenja sustava za automatizirano donošenje odluka (npr. sustavi za automatizaciju marketinga) koji se koriste u svrhu slanja ciljanih poruka (tzv. targetiranje), obrada podataka građana u načelu je zakonita samo uz izričitu privolu ispitanika. Pritom, građanke moraju dobiti informacije o tome zašto zaprimaju poruku, tko je odgovoran za nju i koja su njihova prava.
Naposljetku, Europski odbor za zaštitu podataka napominje da je poštovanje prava o zaštiti podataka u kontekstu izbora ključno za zaštitu demokracije te sredstvo za očuvanje povjerenja građana/ki i integriteta izbora.
Što ovo znači za građane/ke?
Građani i građanke imaju pravo u svakome trenutku znati:
- tko i na temelju čega im šalje ciljanu poruku
- kako je pošiljatelj došao do njihovih podataka
- koja su njihova prava u vezi s ciljanim oglašavanjem
- na koji način mogu ostvariti ta prava i kome se mogu obratiti
- … kao i sve ostale informacije propisane člancima 13. i 14. GDPR-a.
Kome se obratiti za zaštitu osobnih podataka?
- Građanima se sugerira da se prvo obrate pošiljatelju poruke, a u slučaju kršenja njihovih prava i neodgovaranja na upite, Zahtjev za zaštitu prava mogu uložiti Agenciji za zaštitu osobnih podataka. Detaljne upute nalaze se ovdje.
- Što se tiče neželjenih elektroničkih komunikacija (npr. promidžbenih SMS-ova koje građani/ke dobivaju uoči kampanje, osobito ako je nepoznat počinitelj, mogu se obratiti Hrvatskoj regulatornoj agenciji za mrežne djelatnosti (HAKOM-u). Upute se nalaze ovdje.
- Za općenite pritužbe vezane za kršenje izborne šutnje i ostalo građanke se također mogu obratiti i Državnom izbornom povjerenstvu (DIP-u).
Gong također prikuplja pritužbe građanki i građana i po potrebi proslijeđuje prijave nadležnim institucijama. Izborne nepravilnosti vezane možete prijaviti i putem Gongove aplikacije za nepravilnosti.
Također, za informacije o tome koje političke stranke građane/ke 'targetiraju' na društvenim mrežama, postoji i besplatni alat WhoTargetsMe?
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
