Na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove sredinom ožujka predstavljena su izvješća Europskog semestra o dubinskom pregledu prevencije i korekcije makroekonomskih neravnoteža za pojedine zemlje EU. U nastavku donosimo dio izvještaja za Hrvatsku koji iznosi porazne podatke o antikorupciji u zemlji.
Hrvatska je jedna od najgorih zemalja Europske unije po percepciji i kontroli korupcije. Istraživanje Eurobarometra o korupciji provedeno 2017., koje je dio izvješća Europskog semestra, pokazalo je da je više od polovine ispitanih (59%) smatralo da je korupcija u zemlji sveprisutna i da su joj izloženi u svakodnevnom životu, što je ujedno i najveći udio ispitanika u odnosu na sve druge članice EU-a. Porazne trendove pokazuju i podaci o padu percepcije uspješnosti mehanizama protiv korupcije. Hrvatska je registrirala najmanji udio poduzeća, svega 5% koja misle da su ljudi koji uzimaju mito adekvatno kažnjeni - 14 postotnih bodova manje u usporedbi s prethodnim rezultatima iz 2015. godine. Također, samo 15% poduzeća suglasno je da su mjere protiv korupcije primijenjene nepristrano i bez skrivenog motiva, što je značajan pad od 24% u odnosu na prethodno istraživanje.
Zakonski okvir protiv korupcije
U izvještaju se spominje kako su, unatoč određenom napretku kroz djelomičnu provedbu Akcijskog plana za borbu protiv korupcije, kapaciteti Hrvatske da spriječi i sankcionira slučajeve korupcije i dalje ograničeni. Zakonske inicijative za borbu protiv korupcije, takozvani Zakon o zaštiti zviždača i Zakon o sprječavanju sukoba interesa prošle su proces e-savjetovanja i čekaju na usvajanje u Saboru. Međutim, sporno je što bi nov Zakon koji regulira sukob interesa otežao nadležnom Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa pokretanje postupaka i izricanje sankcija dužnosnicima koji podnose netočne imovinske kartice. Uz to, odredbe Zakona se također ne bi primjenjivale na predsjednike i članove odbora tvrtki u većinskom vlasništvu lokalne samouprave koje upravljaju značajnim financijskim sredstvima. Konačno, upozorava Izvještaj, nije bilo napretka u usvajanju etičkog kodeksa za zastupnike u Saboru, a planovi za jedan od ključnih koruptivnih rizika – lobiranje – trenutno stoje.
Lokalni moćnici
Izvještaj ocjenjuje kako su mehanizmi kontrole i sankcioniranja na lokalnoj razini slabi. Promjene okvira za funkcioniranje lokalnih jedinica nisu popraćene poboljšanjima kontrole korupcije. Zakon o lokalnoj i regionalnoj samoupravi daje izabranim lokalnim službenicima znatnu diskreciju u donošenju odluka, odlučivanju o raspolaganju imovinom i financijama u iznosu do 1 milijun kuna i imenovanju članova odbora javnih lokalnih tvrtki što predstavlja značajne čimbenike rizika jer ti članovi odbora nisu podložni istom obliku nadzora. Ispitivanje Eurobarometra o korupciji pokazuje da 90% ispitanika smatra da je korupcija prisutna u lokalnim ili regionalnim javnim institucijama, a 72% tvrtki smatraju da je korupcija široko rasprostranjena u javnim nabavama na lokalnoj ili regionalnoj razini, što je povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na 2015.
Kontrola javne nabave
Pozitivno su ocjenjeni iskoraci prema kontroli korupcije jačanjem prethodne kontrole i e-nabave. E-nabava u Hrvatskoj je napredovala i pruža dobru osnovu za daljnji razvoj u transparentnosti kroz daljnje korištenje podataka, integracije s drugim rješenjima e-uprave, i uvođenjem novih tehnologija. Koraci u razvoju Registra ugovora o javnoj nabavi i mogućnost podnošenja žalbe elektronički pred državom Komisijom za kontrolu postupaka javne nabave navode se u Izvješću kao dobre prakse.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
