Građani/ke o politici, demokraciji, Gongu

06. ožujka 2019.

Između vojske, policije, sudova i javne uprave, građani i građanke su najviše potpunog povjerenja iskazali prema vojsci – 19%. Sudovi prednjače po nepovjerenju koje izazivaju kod građana – čak 32% građana iskazalo je nepovjerenje, odnosno izabralo odgovor „nikakvo povjerenje“, pokazalo je istraživanje Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

U razgovorima pa i javnim izjavama često možemo čuti različita razmišljanja o tome koliko su građani/ke (ne)zadovoljni demokracijom i procesima odlučivanja te što misle o političkim strankama i o vlasti. Raspravlja se i o tome koliko je povjerenje u  različite institucije te kakvi su stavovi građanki i građana o udrugama. Odlučile smo to provjeriti  koristeći  podatke dobivene u suradnji s Fakultetom političkih znanosti u Zagrebu.

Kvalitetne demokracije nema bez odgovornih građana koji su spremni aktivirati se i zalagati za rješavanje društvenih problema. Zato nam je bilo važno dobiti bolji uvid u stavove i mišljenja naših sugrađana, njihova (ne)zadovoljstva institucijama, političkim strankama i aktivnostima udruga. Pitali smo i do koje mjere naši sugrađani podržavaju naš rad i rad drugih organizacija civilnog društva, a odgovore možete saznati u nastavku.

Istraživanje čije rezultate predstavljamo provedeno je na nacionalno reprezentativnom uzorku (n=1000) dok su podaci uravnoteženi prema Popisu stanovništva 2011., regiji, veličini naselja, dobi i spolu. Anketiranje je provela agencija Hendal tijekom siječnja 2018. za Fakultet političkih znanosti.

Koliko je (ne)povjerenje i (ne)zadovoljstvo demokracijom?

Funkcioniranjem demokracije u Hrvatskoj vrlo je nezadovoljno 27%, donekle nezadovoljno 39%, a donekle zadovoljno 29% ispitanih građana Hrvatske – rezultati su to istraživanja Fakulteta političkih znanosti o stavovima i ponašanjima vezanim u politiku.

Najveći broj naših sugrađana donekle je nezadovoljan načinom na koji demokracija funkcionira u Hrvatskoj (39%). Druga je po brojnosti skupina onih koji su ipak donekle zadovoljni (29%), a zatim čak 27% ispitanika istraživanja izražava da su vrlo nezadovoljni. Ipak, još uvijek većina (58%) smatra da je demokracija, kao načelo organiziranja političkog sustava, uvijek najbolja, ali sve više građana (38% u ovom istraživanju) smatra da su nam potrebni  jaki vođe  koji bi nas „izvukli“ iz problema.

Radi dobivanja dodatnih podataka, provjerili smo rezultate istraživanja Eurobarometra  o zadovoljstvu pojedinim aspektima demokracije.  Prikaz temeljem podatka iz Eurobarometra 88 (jesen 2017.):

Iz rezultata možemo vidjeti da su hrvatski državljani bitno nezadovoljniji demokracijom od prosjeka EU (izvor: Posebni Eurobarometar 477, rujan 2018.), pri čemu je nezadovoljstvo najveće u području borbe protiv korupcije i načina djelovanja političkih stranaka.

Pogledamo li razine povjerenja u institucije iz istraživanja Fakulteta političkih znanosti možemo reći da su dosta niske s obzirom da je kod većine institucija najčešća ocjena 3, osim vojske i policije kod kojih ipak dominira ocjena 4. Za razliku od njih, političke stranke i sudovi su najčešće dobili 1, a javna uprava 2.

Između vojske, policije, sudova i javne uprave, građani su najviše potpunog povjerenja iskazali prema vojsci – 19%. Sudovi prednjače po nepovjerenju koje izazivaju kod građana – čak 32% građana iskazalo je nepovjerenje, odnosno izabralo odgovor „nikakvo povjerenje“.

 

U nastavku možete vidjeti razine (ne)povjerenja u pojedinačne institucije i to: u predsjednika republike, Hrvatski sabor i Vladu RH.

Razina povjerenja u institucije je dosta niska s obzirom da nikakvo do vrlo malo povjerenje u institucije predsjednika, Vlade i Sabora iskazuje između 40 i 60% građana.

Institut za društvena istraživanja je 5. ožujka 2019. predstavio rezultate istraživanja  koje su proveli 2018./2019. uz podršku zaklade Friedrich-Ebert Stiftung  o vrijednostima i povjerenju mladih u 10 zemalja među kojima je i Hrvatska.

Rezultati ovog istraživanja pokazuju slične tendencije kao i ranije pokazana istraživanja pa i istraživanje Fakulteta političkih znanosti. Mladi između 14 i 29 godina su se i u ovom istraživanju, kao i u istraživanju Fakulteta političkih znanosti, pokazali  autoritativniji i konzervativniji nego starije generacije.

Vojska i policija su na vrhu ljestvice povjerenja, zatim slijede volonterski pokreti, EU, mediji u Hrvatskoj, organizacije civilnog društva, UN i NATO, a nakon toga tek institucije i ekonomski sektor, dok su politička stranke na samom dnu ljestvice povjerenja.

Mladi najviše vjeruju obitelji (4.6), prijateljima (4.2) i rođacima (4), umjereno kolegama,susjedima te ljudima druge vjere ili političkih uvjerenja, a najmanje političkim vođama (2). 

Kakav bi proces donošenja odluka građani htjeli vidjeti?

Na pitanja o tome kako bi trebao izgledati proces odlučivanja, ispitani sugrađani su uglavnom odgovarali da bi premijer, potpredsjednici vlade i ministri trebali zajednički donositi odluke o najvažnijim pitanjima i time pokazali da ipak većina smatra da je više glava mudrije od jedne.

Podrška udrugama i njihovom sudjelovanju u donošenju odluka

Vezano uz sudjelovanje udruga u donošenju odluka, 45% ispitanih građana smatra da one trebaju biti uključene povremeno, dok bi ih 30% građana uključilo često u odlučivanje. Ovo je ujedno i poruka građana vlasti – želimo kroz udruge građana sudjelovati u odlučivanju i rješavanju zajedničkih problema!

Na izravno pitanje o tome u kojoj mjeri podržavaju nabrojane organizacije civilnog društva, građani su birali između 1-uopće ne i 5 – izrazito jako.

 

 

Vidimo da je najviša razina povjerenja iskazana prema Hrvatskoj gorskoj službi spašavanja (HGSS), zatim prema Savezu udruga osoba s invaliditetom, a nakon toga prema organizacijama Zelena akcija i Gong. Gong donekle, jako ili izrazito jako podržava čak 77,8% ispitanih, stoga zahvaljujemo na podršci!

Iz rezultata istraživanja vidljivo je da građani žele biti uključeni i da očekuju od vlasti bolje javno upravljanje i da se njihov glas više čuje.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

chevron-right