Bez regulacije društvene mreže su alat za manipulacije

08. veljače 2019.

Europska komisija ima plan, Europski parlament ima jasne poruke prema državama članicama, a mi u ovom trenutku ne znamo kako se hrvatska tijela, ona koja imaju ovlasti, kapacitete i resurse za to, pripremaju odgovoriti na ove izazove

„Europski parlament je svjestan kako su ovo izgledno najdramatičniji izbori u povijesti Europske unije, jer puno je apetita i interesa različitih snaga, najviše populista, a koji Europski parlament žele iskoristiti kao platformu za veću vidljivost i ostvarenje svojih oportunističkih projekata“, rekla je Violeta Simeonova Staničić, voditeljica Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj na konferenciji povodom Svjetskog dana izbora u Kući Europe.

Kao najveća prijetnja demokratskim izborima, a prvi sljedeći su oni za Europski parlament u svibnju ove godine, prepoznat je nedostatak transparentnosti financiranja političkih kampanja na društvenim mrežama o čemu je govorila irska stručnjakinja za političko oglašavanje na društvenim mrežama Elizabeth Carolan, a na temelju konkretnog iskustva referenduma o reproduktivnim pravima u Irskoj.

„Irska ima dobro regulirana referendumska pravila, no društveni mediji sve su poremetili i na to nismo bili spremni. Govori se kako je Internet postao divlji zapad gdje nema nikakvih pravila, a kad nema pravila nema ni pravde. Facebook je odlučio blokirati sva oglašavanja koja su o referendumu dolazila izvan Irske i to je bio dobar potez. Na istu se politiku odlučio i Google no ipak se na Youtube kanalu pojavilo mnoštvo oglasa, a odakle dolaze bilo je nemoguće pratiti. Pojavljivale su se i lažne web stranice s testovima u svrhu prikupljanja osobnih podataka za mikrotargetiranje, kao i stranice koje su glumile da su službene stranice državnih institucija. Trebamo takve prekršaje uključiti u zakon ako želimo sačuvati demokraciju“, naglasila je Elizabeth Carolan koja smatra kako internet i nove tehnologije trajno mijenjaju odnos prema demokraciji, što nije samo hrvatsko nego i globalno pitanje.

 „Društvene mreže postale su za politički marketing važnije od tradicionalnih medija jer putem njih moguće je mikrotargetirati publiku i slati konkretne, personalizirane poruke. To pozitivno utječe na izlaznost, no ako su poruke negativno intonirane tako da potiču mržnju i polarizaciju tada se građane mobilizira da na izbore izlaze zato da bi glasali protiv. Gubi se, osim toga, šira slika jer tema kampanje više nisu političke platforme i programi stranaka i kandidata“, upozorila je Andrea Kovač iz Gonga.

Sve to nije nikakva novost, podsjetio je britanski veleposlanik Andrew Dalgleish, jer i prije se u izbornim kampanjama služilo objedama i difamiranjem protivnika. Ipak, u slučaju medija postoji zakonodavstvo i metode kojima se suzbijala ovakva praksa – danas međutim, postoji Internet, a  takozvani 'privatni prostor' na društvenim mrežama pretvorio se u alat manipulacije botova, trolova s lažnih profila koji ga koriste kao kanal za distribuciju lažnih vijesti.

„Državno izborno povjerenstvo temeljem inicijative iz Europske komisije uključeno je u mrežu koja prati predstojeće izbore za Europski parlament i u Hrvatskoj će se uskoro osnovati nacionalna mreža za praćenje izbora na kojoj ćemo upogoniti postojeće mehanizme i institucije da preveniraju eventualno lažne vijesti i druge nepoželjne situacije“, rekao je Božo Zeba, v.d. zamjenik državnog tajnika iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Dio te mreže bit će i Agencija za zaštitu osobnih podataka, a kao i do sad, djelovat će preventivno davanjem mišljenja i preporuka, rekla je Petra Papić iz Agencije.

„Djelovat ćemo po službenoj dužnosti i na prijave građana sukladno svojim nadzornim ovlastima, a na dosadašnjim izborima najviše smo prigovora imali na marketing i političku promidžbu“, dodala je.

Među spomenutim institucijama u nacionalnoj mreži za praćenje kampanje trebalo bi se naći i Vijeće za elektroničke medije.

„Lažne vijesti najveća su prijetnja slobodnom novinarstvu, no postojeći Zakon o elektroničkim medijima ne predviđa sankcije za širenje lažnih vijesti. Njime se, pored toga, ne reguliraju društvene mreže“, zaključio je Josip Popovac, predsjednik ovog nezavisnog tijela.

Donošenje zakona o neprihvatljivom ponašanju na internetu, prvog pokušaja regulacije digitalnog kolanja informacija u Hrvatskoj, najavljeno je tek u trećem kvartalu ove godine, odnosno do kraja rujna.

„Meni nije jasna intencija tog zakona jer, ako smo htjeli prevenirati utjecaj na izbore ove i početkom sljedeće godine, s time se kasni. Ako pak mislimo prevenirati nešto što će se zbivati za dvije ili četiri  godine bit će to teško predvidjeti s obzirom na nove tehnologije. Zbog čega je onda uopće potreban novi zakon ako već sada imamo regulaciju kroz Kazneni zakon, i Zakon o elektroničkim medijima i uredničku odgovornost tako da nisam sigurna da je potreban jedan novi zakon“, rekla je Sanja Despot, glavna urednica portala Faktograf.hr, jedinog hrvatskog medija koji se bavi demontiranjem lažnih vijesti.

Europska komisija ima plan, Europski parlament ima jasne poruke prema državama članicama, a mi u ovom trenutku ne znamo kako se hrvatska tijela, ona koja imaju ovlasti, kapacitete i resurse za to, pripremaju odgovoriti na ove izazove. Ovo je krajnji trenutak da se za europarlamentarne izbore pobrinemo kao zajednica, oni koji su na vlasti i oni koji u civilnoj, javnoj sferi pokušavaju zaštititi demokratsku političku kulturu. Konferencija o prijetnjama demokraciji na internetu prvi je korak u tom smjeru. Jer ne budemo li imali jasno regulirane, transparentne izbore, posljedice ćemo plaćati svi.

Konferencija je organizirana uz podršku Veleposlanstva Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sj. Irske u Republici Hrvatskoj te programa Europske unije Europa za građane.

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

chevron-right