Povodom Međunarodnog dana solidarnosti donosimo opis primjera dobrih praksi koji promoviraju kulturne i identitetske različitosti, istovremeno promičući solidarnost u različitosti.
20. prosinca obilježava se Međunarodni dan ljudske solidarnosti. Odlukom Ujedinjenih naroda iz 2006. godine započelo je obilježavanje ovog dana koji ima za cilj promicati solidarnost i dijeljenje resursa te zajedničku borbu protiv siromaštva i drugih problema.
Solidarnost je vrlo važna vrijednost kako u međuljudskim odnosima tako i u globalnim odnosima, koji su u suvremeno vrijeme obilježeni globalizacijom, okolišnom krizom, društvenim i ekonomskim problemima te rastom nejednakosti.
U Deklaraciji Ujedinjenih naroda iz 2000. solidarnost je prepoznata kao temeljna univerzalna vrijednost na kojoj je potrebno temeljiti odnose među ljudima i narodima kako bi se zajednički pristupilo rješavanju ekonomskih, socijalnih, kulturnih i humanitarnih problema i kriza. Stoga je solidarnost vrijednost i načelo kao i način postupanja prema drugima koji se kod djece i mladih može i treba razvijati i kroz obrazovni sustav.
Značajnu ulogu u tome imaju programi građanskog, interkulturnog i globalnog obrazovanja koji istražuju i promoviraju identitetske i kulturne različitosti istovremeno promičući uvažavanje tih različitosti, ravnopravnost i solidarnost kao temeljne vrijednosti.
Primjer dobre prakse razvijanja solidarnosti su inicijative za podršku izbjeglicama kao što su u Hrvatskoj Are You Syrious?? i Izbjeglice dobrodošli! Ove inicijative solidarnosti bave se izravnom podrškom izbjeglicama, kao i zagovaranjem poštivanja njihovih prava i društvenom uključenosti te uključivanjem djece izbjeglica u obrazovanje.
Uključivanje mladih u volontiranje kroz različite akcije solidarnosti u zajednici kakve provodi Mreža volonterskih centara, Centar za mirovne studije kroz program mladih Ambasadora solidarnosti ili GONG s Nansen dijalog centrom iz Osijeka te organizacijama i školama iz Španjolske, Italije, Slovenije, Hrvatske i Makedonije kroz projekt GEAR sufinanciran kroz Erasmus+ program Europske unije samo su neki primjeri iz Hrvatske kako podržavati solidarnost mladih.
Primjer dobre prakse interkulturalnog obrazovanja za učenike/ce osnovnih škola je obrazovni program Kulturna i duhovna baština zavičaja koji se razvio kroz suradnju Nansen dijalog centra i škola i usmjeren je na interkulturno obrazovanje kao oblik obrazovanja koji uvažava realnost multikulturnih društva te razvija razumijevanje, poštovanje i dijalog među različitim kulturnim grupama. Interkulturnost je dinamički koncept i odnosi se na razvijanje odnosa među kulturnim grupama. Definira se kao „postojanje nepristrane interakcije različitih kultura i mogućnost stvaranja zajedničkog kulturnog izraza kroz dijalog i međusobno poštovanje“ (UNESCO, 2005.). Otvorenost prema kulturnoj različitosti i interkulturnom razumijevanju uključuje razumijevanje vlastitog kulturnog identiteta unutar lokalnog i državnog konteksta, gdje jezici, tradicije i društveni odnosi mogu biti isti, slični ili različiti od nečijeg naslijeđa i iskustava.
European Solidarity Corps su nova inicijativa Europske unije koja omogućava mladima između 18. i 30. godina života da se volonterski uključe u razdoblju između dva mjeseca i 12 mjeseci u projekte korisne za različite ljude i zajednice od pomoći kod prirodnih katastrofa, doprinosu društvenim ciljevima ili radu s različitim skupinama u potrebi kao što su izbjeglice. Misija ovog programa je okupiti mlade da zajednički doprinesu uključivom društvu, podrže ranjive skupine i odgovore na društvene izazove.
Gong je u okviru podrške iz programa Europa za građane prikupljao i analizirao različite primjere dobrih praksi globalnog, građanskog i interkulturnog obrazovanja kojim se promiče solidarnost i ravnopravnost svih ljudi, a ti primjeri su inspiracija za solidarno i bolje društvo.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.
