Od svjedočenja zviždača iz Cambridge Analytice do prozivanja Hrvatske zbog kašnjenja Nacionalne strategije i pritska prema civilnom društvu, sve se to moglo čuti na ovogodišnjem kolokviju o temeljnim pravima.
„Europa je zajednica vrijednosti i bez vrijednosti Europa ne može postojati“, tim je riječima Fransa Timmermansa, prvog potpredsjednika Europske komisije započeo kolokvij o temeljnim pravima posvećen demokraciji u Europskoj uniji, koji se održao u Bruxellesu 26. i 27. studenog.
U uvodnom govoru Timmermans je govorio o članicama Europske unije u kojima je urušena demokracija: Mađarskoj i Poljskoj koje su u turbulentnim, izazovnim vremenima, nepripremljene na migrantske tokove, upale u zamku „ugovora s vragom“.
„Ako je kaos dovoljno velik, ljudi pristaju na prijedlog da žrtvuju slobodu zbog mira i stabilnosti“, objasnio je svoju tezu.
„Demokracija jest više poštivanje prava manjina nego nametanje pogleda većine, i današnji izborni pobjednik jest sutrašnji gubitnik. U svim dinamičnim demokracijama današnja većina jest sutrašnja manjina“, govorio je drugi čovjek Europske komisije o potrebi adaptacije na svijet koji se mijenja.
Timmermans je ponudio dva recepta za održivu demokraciju: prvo, poticanje kritičkog razmišljanja od najranije dobi i drugo, razlikovanje mitova od stvarnosti kroz razrađen sustav provjera činjenica.
Applebaum: Tko će odgovoriti na valove dezinformacija?
Anne Applebaum, američka novinarka poljskog porijekla, dobitnica Pulitzerove nagrade, istaknula je potrebu jačanja europskih institucija. „Živimo u razdoblju političke i digitalne reformacije. Europa treba snažniji glas u obrani demokracije i demokratskih vrijednosti. Tko će biti skupina koja će odgovoriti na valove dezinformacija koje se šire diljem Europe? Mogla bi to biti mreža građanskih pokreta koja će dijeliti ideje i poruke i povezivati se u borbi za europske vrijednosti," pozvala je na akciju.
Jedna od tema o kojoj se raspravljalo na dvodnevnoj konferenciji, uz izazove vezane uz očuvanje demokratskih vrijednosti i jačanje uloge civilnog društva, jesu i društvene mreže, odnosno digitalne prijetnje demokraciji uoči europarlamentarnih izbora. Zato je među govornicima bio i Christoper Wylie, zviždač iz Cambridge Analytice.
“Cambridge Analytica je samo 'kanarinac u rudniku' u nereguliranom ekosistemu društvenih mreža. Ljudi su sada svjesni da informacije mogu biti korištene kao oružje. Kada je eksplodiralo na Facebooku, dobili smo Brexit i Donalda Trumpa. Moramo se hitno uozbiljiti oko obrane demokracije i našeg društva“, rekao je Wylie.
Kritizirao je velike tehnološke kompanije, prvenstveno Facebook, smatrajući neprihvatljivim što odbijaju odbiti pružiti dokaze u trenutku kada se javne vlasti raspituju o njihovoj ulozi u oblikovanju političkih poruka. „Dezinformacije i naoružana umjetna inteligencija, prijetnje su demokraciji“, istaknuo je.
Umjetna inteligencija stavlja digitalne prijetnje na steroide
O izazovu bez presedana kakav uzrokuje Deep Fake - manipulacija digitalnim sadržajem uz korištenje umjetne inteligencije, koja je najpoznatija po lažnom videu Baracka Obame, govorila je nizozemska europarlamentarka Marietje Schaake. „Zbog umjetne inteligencije prijetnja demokraciji je na steroidima“, ukazala je na potrebu pravovremene reakcije i brige oko filter bubblesa, botova, netransparentnih algoritama i novog vala dezinformacija potpomognutih umjetnom inteligencijom.
Eurozastupnik i britanski laburist Claude Moraes smatra da je Facebook toliko ogroman i prožimajući da se niti jedna zemlja sama ne može baviti izbornim manipulacijama. „Sve EU zemlje moraju raditi zajedno. EU mora djelovati kao jedno“.
Kratak govor održala je i Judith Varga iz Orbanovog kabineta pohvalivši Mađarsku kako ima najučinkovitiju vladu „koja sluša građane kroz redovite konzultacije, za razliku od nekih političara koji su odvojeni od stvarnosti“, nakon čega je izostao pljesak koji je uobičajeno pratio izlaganja.
Classens: Lora Vidović je na udaru
Od hrvatskih predstavnica bila je državna tajnica za europske poslove Andrea Metelko Zgombić koji je govorila o modelu institucionalne suradnje hrvatske vlade i civilnog društva. Umjesto Lore Vidović, hrvatske pučke pravobraniteljice i predsjednice ENHRI (mreže ljudsko pravaških institucija) govorio je predstavnik te organizacije.
„Iako je hrvatska državna tajnica ponosna na suradnju s civilnim društvom, prenosim poruku Vidović koja upozorava da ključni strateški dokument - Nacionalna strategija za razvoj civilnog društva još nije donesena, a zabrinjava i snažan pritisak prema civilnom društvu koji je bio prisutan naročito tijekom 2016. Zbog svog zalaganja za civilno društvo i ljudska prava pravobraniteljica u Hrvatskoj je i danas na udaru“, upozorio je Maurice Claassens.
Tri su načina kojima se možemo suprotstaviti sužavanju prostora građanskog društva, misli predsjednik EGSO-a Luca Jahier. To su: građanski odgoj, promoviranje kulture participacije i poticanje kreativnog obrazovanja i umjetnosti.
„Trebamo li postaviti temeljna prava za digitalno doba?“ pitanje je koje je otvorila Ann Mettler iz European Political Strategy Center. Govorila je o problemu mikrotargetiranja i hypernudginga, svojevrsne arhitekture odabira političkih poruka, a šef briselskog Facebooka Thomas Myrup Kristensen tvrdi kako je sada oglašavanje transparentije i da suzbijaju lažne profile koristeći umjetnu inteligenciju, te da važnu ulogu imaju factcheckeri jer ne treba „Facebook govoriti što je lažna vijest“.
Što se tiče financiranja političkih oglasa, u Facebooku kažu da je problem što pravila nisu ujednačena, pa dok neke zemlje zabranjuju strano financiranje spomenuo je primjer danskih stranaka koje mogu plaćati oglase u švedskim novinama.
O mikrotargetiranju i pravu da građani znaju kako su targetirani, agresivnom subliminalnom marketingu koji je, pokazao je slučaj Cambridge Analytics traži slabe i nesigurne, govorila je slovenska odvjetnica Nataša Pirc Musar. Kao primjer mikrotaregetiranja spomenula je primjer kupnje avionskih karata, gdje cijena može biti skuplja koristite li iPhone nego Android, dok je Emily O'Reilly europska ombudsmanica iznijela „zastrašujuću priču“ o lokacijskom i mirkotargetiranju u kojom vam se na Facebooku prikaže reklama o cipelama koje ste netom ranije pogledali u dućanu.
Europska ombudsmanica zaključila je kako je oduvijek bilo manipulacija, samo je razlika u njihovom, danas izrazito snažnom intenzitetu, zbog čega moramo osnažiti kapacitet za razumijevanje propagande. Većina sudionika kolokvija složila su se da su nam za to potrebni dobro novinarstvo, medijska pismenost i snažno civilno društvo.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
