Vruće teme za hrvatsko predsjedanje EU-om 2020.

26. studenoga 2018.

Analiza predstavlja 8 ključnih tema koje su relevantne za nadolazeće predsjedanje Hrvatske EU-om. Namijenjena je svim europskim građanima/kama, civilnim i političkim akterima/cama koji se kritički bore protiv započete fašizacije Europe.

Šest mjeseci prije europskih izbora anti-imigrantski sentiment se rasplamsava u fizičke i verbalne napade iz mržnje na ulicama diljem EU-a, na društvenim mrežama i u političkim kampanjama. Ovo je vidljivo i u nedavnom političkom nemiru izazvanom neobvezujućim UN-ovim Globalnim sporazumom o sigurnim, uređenim i regularnim migracijama, tzv. Marakeškim sporazumom. Prvo je sporazum odbacila samo Trumpova administracija, da bi mu se sada priključile Mađarska, Poljska, Austrija, Češka i Bugarska. Baš kao što je to bio slučaj s Istanbulskom konvencijom, vidimo da se pojavljuje nova taktika iliberalnih političkih lidera i njihovih saveznika s radikalne desnice diljem Europe u vidu rastakanja multilateralnih međunarodnih inicijativa zaštite ljudskih prava putem histerije izazvane na društvenim mrežama, dodatno potaknute lažnim vijestima i govorom mržnje. Čini se da tradicionalne političke stranke nemaju adekvatan plan kako odgovoriti na potrebe prosječnog građanina i građanke, što doprinosi širenju osjećaja socijalne, ekonomske i kulturalne nesigurnosti, zanemarivanja od strane političkih elita, otuđenja od procesa donošenja odluka na razini EU, što je iskustvo kojeg dijele milijuni građana i građanki Europe, koji, kako se čini, na izborima u svibnju 2019. imaju samo dvije opcije – ne glasati ili dati podršku nekoj antisistemskoj stranci.

U burnim i nesigurnim vremenima poput današnjih, potrebno je više nego ikad uključiti se u europski politički proces iz perspektive zajedničkih vrijednosti, vodeći pritom računa o svim relevantnim kretanjima, kao što su socio-ekonomski razvoj, raširena korupcija, propast profesionalnih medija, suženi prostor za građanski aktivizam i jednostrana odustajanja od multilateralizma i iznalaženja vrijednosnog konsenzusa. Sada, više nego ikad, potrebno je nadići osjećaj depresije i očaja, te se fokusirati na prilike za djelovanje za one građane i građanke EU-a koji su zabrinuti za akutnu krizu zajedničkih europskih vrijednosti te su spremni braniti, ali i obnoviti temeljnu ideju EU kao zajednice jednakih, slobodnih i sigurnih ljudi, posvećene trajnom miru. Naime, svaka kriza, dok urušava status quo, ujedno nudi i prilike za suštinske, konstruktivne promjene.

Jedna takva prilika proizlazi iz predsjedanja EU-om, kojeg dijele Rumunjska, Finska i Hrvatska i koje traje idućih 18 mjeseci. Ti su mjeseci od ključne važnosti za (de)normalizaciju vizije EU-a kao iliberalne autoritarne, nacionalističke, protekcionističke i strahom vođene zajednice. Novi će politički kontekst biti, u prvom redu, određen rezultatima izbora te će stoga Vijeće imati ključnu ulogu u štićenju ili razgradnji zajedničkih europskih vrijednosti. Predsjedavajuće članice mogu, u okviru trija, ostaviti neizbrisivi trag i to ovisno o tome kako će se nositi s bitnim problemom neslaganja oko temeljnih vrijednosnih pitanja, što pak onemogućuje EU da poduzme određene institucionalne reforme i donese odluke o vlastitoj dugoročnoj i održivoj budućnosti. Vijeće bi posebnu pažnju trebalo posvetiti povlačenju jasne granice između onih koji poštuju i štite zajedničke europske vrijednosti, naspram onih koji aktivno rade na tome da se te vrijednosti uruše, uz obećanje kreiranja labave, kulturalno i politički homogene zajednice, u kojoj su kritični glasovi utišani, a vladavina prava se korumpira kako bi služila moćnicima.

Ova analiza (HRV i ENG) trebala bi poslužiti kao pomoćni policy izvor svim europskim aktivnim građanima i građankama koji osjećaju da je došao trenutak djelovanja i koji Vijeću žele nametnuti obavezu da ispune svoju povijesnu odgovornost. Nadamo se da će on biti koristan i za sve civilne i političke aktere i akterice koji se pripremaju za europske izbore, koji shvaćaju da je kritička deliberativna borba protiv fašizacije Europe već počela. Analiza nudi pregled ključnih područja javnih politika, koji su visoko relevantni za nadolazeći trio predsjedanja Vijećem (Rumunjska, Finska, Hrvatska), u razdoblju od siječnja 2019. do kraja lipnja 2020. U prvom je redu namijenjena akterima iz civilnog društva - aktivistkinjama, sindikalistima, poslovnim predstavnicama, novinarima i znanstvenicama - u zemljama koje čine trio, ali isto tako i njihovim europskim kolegama i kolegicama iz drugih država članica. Namjera analize je obogatiti raspravu o mogućim zajedničkim akcijama i na taj način doprinijeti povećanju utjecaja europskog civilnog sektora na sljedeće predsjedanje EU-om, a sve za vrijeme u kojem se više nego ikad prije čine potrebnima ponovna izgradnja povjerenja građana/ki u zajedničke europske vrijednosti, njena kohezija i njena mogućnost da donosi odluke utemeljene u samim vrijednostima.

Uzme li se u obzir da EU trenutno nije sposobna osmisliti ili upravljati institucionalnim reformskim procesima, akteri civilnog društva trebali bi se usmjeriti na čuvanje okruženja koje omogućuje živo građansko djelovanje i kontrolu vlasti. Sužavanju prostora za građanski aktivizam treba pristupiti u svjetlu urušavanja vladavine prava koje se prvenstveno događa u državama članicama u Istočnoj Europi. Budući da će nakon europskih izbora doći do promjena odnosa moći u Europskom parlamentu, uloga Vijeća u zaštiti europskih vrijednosti postat će presudna. Na Vijeću je odluka hoće li u potpunosti iskoristiti proceduru Članka 7. Lisabonskog ugovora kojom je moguće oduzeti glasačka prava u Vijeću onim državama članicama koje sustavno i trajno potkopavaju europske vrijednosti, a posebno vladavinu prava. Zajednički je aktivistički interes snažno podržati druge mehanizme za zaštitu vladavine prava koji se trenutno razvijaju, prvenstveno one vezane uz proračun EU. Uz to, aktivistkinje trebaju nastaviti sa snažnim zagovaranjem učinkovitog mehanizma praćenja stanja vladavine prava, putem preciznih i konkretnih indikatora, kao što je predložio Odbor za građanske slobode Europskog parlamenta, čiju bi pak primjenu trebao omogućiti novi međuinstitucionalni sporazum - Pakt EU za demokraciju, vladavinu prava i temeljna prava.

EU treba prilagoditi svoje politike kako bi se njima uspješnije odgovorilo na negativne učinke snižavanja razine vladavine prava u državama članicama, kao što su destabilizacija neovisnih nadzornih institucija,napadi na građanske slobode i temeljna prava (posebice prava manjina, žena, LGBTQ osoba i izbjeglica), napadi na akademske i medijske slobode, neobuzdano korištenje politički nekorektnog, zapaljivog i mrzilačkog govora. U svjetlu svega navedenoga, svi budući mehanizmi zaštite vladavine prava moraju imati daleko veći i širi doseg, povrh temeljnog problema funkcioniranja pravosudnih institucija. Sužavanje prostora za građanski aktivizam, napadi na kritičke glasove i prava manjina su rani pokazatelji autoritarnog vladanja i treba ih se stoga obuhvatiti svakim budućim mehanizmom zaštite vladavine prava.

Institucije EU-a moraju usmjeriti svoju pažnju na javne politike koje građanima i građankama mogu donijeti stvarne i opipljive koristi te prevladati aktualni osjećaj isključenosti i nesigurnosti. Europski stup socijalnih prava trenutno se još čini kao deklaratorni, a ne stvarni cilj europskih politika. Nadalje, EU tek treba iskoristiti prilike koje proizlaze iz tranzicije u nisko-ugljičnu ekonomiju koja je trenutno prepoznata kao nevoljka obveza, a ne kao šansa za dubinski preobražaj cijele europske ekonomije, a time i njezinih geostrateških odnosa koje sada uvelike određuje ovisnost EU o uvozu fosilnih goriva. Unatoč mnoštvu dokumenata u sferi politike imigracija i azila, EU je praktički samu sebe lišila šanse da razvije dugoročnu, održivu strategiju nošenja s globalnim migracijskim tokovima, uzrokovanim kompleksnim nasljeđem kolonizacije, ratova, eksploatacije prirodnih resursa i posljedičnih klimatskih poremećaja koje će obilježiti cijelo 21. stoljeće.

Sadržaj policy papera izrađen je u transparentnom i participativnom procesu. GONG i CROSOL (Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske) su, naime, pokrenule javno savjetovanje pod nazivom „Prioriteti predsjedanja Europskom unijom 2019.-2020.“ s ciljem zajedničkog detektiranja ključnih tema i problema vezanih uz demokratski i održiv razvoj EU te udruženja snaga kako bi se povećao utjecaj civilnog društva i aktivnih građana/ki na predsjedanje i prioritete hrvatske, rumunjske i finske vlade.

Kako bi se podigla svijest i provjerilo kako se institucije pripremaju za predstojeće predsjedanje, GONG, CROSOL i Zaklada SOLIDARNA organizirali su međunarodnu konferenciju u Zagrebu o predsjedanju EU i zaštiti europskih vrijednosti, tijekom koje su dijelovi ovog policy papera predstavljeni.

Oba procesa – javno savjetovanje i međunarodna konferencija – pridonijeli su dovršavanju ovog policy papera, koji je posljednji put aktualiziran sredinom studenog 2019. godine.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Vruće teme za hrvatsko predsjedanje EU-om 2020. 1Vruće teme za hrvatsko predsjedanje EU-om 2020. 2

chevron-right