Dok raste broj zahtjeva za pristup informacijama, kao i broj žalbi zbog najčešće nezakonitog odbijanja, Povjerenik za informiranje još nije izabran, a razloga za zabrinutost o neovisnosti ove institucije sve je više.
Razgovor s kandidatima za novog Povjerenika za informiranje održat će se danas, 13. studenog u 16 sati na zajedničkoj sjednici Odbora za Ustav te Odbora za informiranje.
Među zakonskim ovlastima i dužnostima povjerenika su rješavanje žalbi, nadzor i inspekcijski nadzor nad provedbom Zakona o pravu na pristup informacijama (ZPPI), podnošenje optužnog prijedloga i izdavanje prekršajnog naloga za utvrđene prekršaje, kao i iniciranje novih ili izmjene postojećih propisa radi provedbe i unaprjeđenja prava na pristup i ponovnu uporabu informacija.
Kako je vidljivo iz posljednjeg izvještaja o provedbi ZPPI-ja, broj zahtjeva za pristup i ponovnu uporabu informacija u značajnom je porastu, kao i broj žalbi koji se u odnosu na 2016. godinu lani povećao za čak 84,57 posto. Ured je, stoji u izvještaju, maksimalno iskoristio sve svoje kapacitete kako bi odgovorio na potrebe korisnika, dok tijela javne vlasti (TJV) u preko dvije trećine slučajeva ne postupaju u skladu sa zakonom – usprkos svim edukacijama u posljednjih pet godina.
Tu je, na primjer, HBOR koji odbija zahtjeve za otvaranjem podataka o odobrenim kreditima i jamstvima skrivajući se iza bankovne tajne – dok je Visoki upravni sud donio odluku da se radi o proračunskim sredstvima o čijem bi korištenju javnost trebala biti informirana. Zatim TJV koja žele naplatiti otvaranje podataka za ponovnu uporabu (Narodne novine) ili se neutemeljeno pozivaju na odredbe GDPR-a (Ministarstvo gospodarstva). Tu je i Uredba Vlade o troškovima ponovne uporabe informacija – nimalo u skladu s Politikom otvorenih podataka, za čiju provedbu do danas nema Akcijskog plana iako je usvajanje najavljeno do kraja rujna. Kasni se i s donošenjem Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast.
Nakon demontaže prve predsjednice Povjerenstva za sukob interesa Dalije Orešković, protjerivanja nekadašnje predsjednice Vijeća za elektroničke medije Mirjane Rakić i sada kašnjenja u izboru povjerenika i donošenju provedbenih planova iz domene prava na pristup informacijama – GONG izražava zabrinutost za to hoće li se i kako osigurati i zaštititi nezavisnost institucije Povjerenika za informiranje te kandidatima za ovu funkciju postavlja sljedeća pitanja:
- Narodne novine, ali i druga javna tijela, pokušavaju naplatiti pristup podacima u otvorenom formatu prikladnom za ponovnu uporabu usprkos ZPPI-ju koji propisuje da svaki korisnik ima pravo na ponovnu uporabu informacija, i usprkos Politici otvorenih podataka koju predlaže Vlada. Kako promijeniti takvu praksu?
- Unatoč svim nastojanjima i brojnim provedenim edukacijama TJV su i prošle godine u preko dvije trećine slučajeva odbijanja ili odbacivanja zahtjeva postupala suprotno ZPPI-ju. Kako to tumačite?
- Godinu za godinom raste broj predmeta – hoće li rasti i kapaciteti ureda Povjerenika i koliko ažuran će ured ostati u rješavanju predmeta? I jeste li spremni nositi se s time?
- Povjerenik je i nositelj aktivnosti u Akcijskom planu Partnerstva za otvorenu vlast (koji kasni u objavi) kao i u Strategiji suzbijanja korupcije gdje novi Akcijski plan nije niti donesen – koliko je tromost vlasti prepreka učinkovitosti rada i djelovanja ureda Povjerenika?
- S obzirom na situaciju nezavisnih institucija u državi, na koji način mislite osigurati, odnosno braniti nezavisnost institucije Povjerenika za informiranje?
- Treba li javnost dobiti uvid u naknade za uspjeh (tzv. success fee) savjetnika vladinog povjerenika u Agrokoru koji su vidljivi iz ugovora koji je bivši povjerenik Ramljak donio premijeru Plenkoviću? Predstavljaju li ti podaci poslovnu tajnu, kako tvrdi Vlada, ili ih javnost ima pravo znati?
- Treba li javnost znati tko je pisao tzv. Lex Agrokor, ili postoje situacije kada autore zakona treba kriti od javnosti? Je li protuzakonito skrivati članove radne skupine i njihovo honoriranje?
