Veliki korupcijski slučajevi u kojima su optuženi istaknuti dužnosnici razvlače se godinama, a sporan je način održavanja parlamentarne većine u kojem se „kupuju ruke“.
U Saboru je u četvrtak održana 16. sjednica Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Tema sjednice bila je "Reforma pravosuđa s naglaskom na ubrzanje sudskih postupaka i ujednačavanje sudske prakse", a u nastavku prenosimo uvodničarski govor predstavnice GONG-a, Oriane Ivković Novokmet.
Predsjednik Vrhovnog suda nedavno je na Odboru za pravosuđe predstavio izvješće za 2017. godinu prema kojemu sudovi rade sve ažurnije i imaju trend stalnog smanjivanja predmeta. GONG pozdravlja ažurniji rad sudova, no zabrinjava nas što veliki korupcijski slučajevi u kojima su optuženi visoki dužnosnici poput premijera, bivših ministara i gradonačelnika Zagreba i dalje vuku godinama.
Tako primjerice slučaj Fimi media, u kojem su optuženi bivši premijer Sanader i vladajući HDZ zbog izvlačenja 70 milijuna kuna iz javnih poduzeća, nema pravomoćnu presudu ni sedam godina nakon podizanje optužnice. Bivši premijer još uvijek nema niti jednu pravomoćnu presudu. U korupcijskom slučaju bivšeg ministra prometa Kalmete koji je nedavno ponovno dobio važnu funkciju u vladajućoj stranci, svjedok je promijenio svoj optužujući iskaz, a Ministarstvo pravosuđa pokušava oduzeti licencu vještaku s 20-godišnjim iskustvom uključenim u taj predmet što bi moglo dodatno oduljiti postupak. Godinama se zavlače i velike korupcijske afere protiv zagrebačkog gradonačelnika Bandića, bez nade da će uskoro biti riješene.
Takvi slučajevi ruše povjerenje u hrvatsko pravosuđe. Među građanima je snažan dojam da pravosuđe ne tretira jednako politički moćne, i imućne, kao sve druge građane. Svjedoci smo da se optužnice podižu tek kad političari padnu s vlasti, a i onda se suđenja razvlače a presude ruše na višim instancama.
Nije samo dojam da Hrvatska slabo stoji prema pitanju neovisnosti pravosuđa. Prema izvještaju o globalnoj konkurentnosti 2018. koji je izradio Svjetski ekonomski forum (WEF) Hrvatska je vrlo nisko plasirana po kriteriju neovisnosti pravosuđa, na samom je začelju ljestvice, na 120. mjestu od 140 zemalja, niže od Slovenije, Srbije, Ukrajine i Mozambika. Prema percepciji korupcije koju objavljuje Eurostat pozivajući da na podatke TI-a, Hrvatska je u 2017. zadržala 49 bodova (0 znači visoku korumpiranost, 100 odsustvo korupcije), isto kao i u 2016. godini, suočena je s neprekidnim nizom afera i netransparentnom dodjelom poslova i donošenjem Lex Agrokora. Europski semestar za 2017. kritizirao je da se kasni s provedbom strategije suzbijanja korupcije te da nisu uklonjeni rizici korupcije u javnoj nabavi.
Da hrvatski pravosudni i represivni sustav štiti politički moćne, pokazuje i odbačaj kaznene prijave za korupciju protiv nekoliko dužnosnika u slučaju Agrokor. U slučaju pisanja Lex Agrokora autori Lexa zaradili su, zahvaljujući Vladinoj intervenciji u privatno poduzeće, milijunske honorare, a postoji i niz indicija da je bilo riječ o pogodovanju dijelu dobavljača i insiderskoj trgovini. Postoje ozbiljne sumnje na najmanje tri kaznena djela: zlouporabu povlaštenih informacija, zlouporabu položaja i ovlasti, trgovanje utjecajem. Neka od potencijalnih kaznenih djela, GONG je prijavio stranim institucijama, poput američkog SEC-a ili OLAF-a. GONG je to učinio jer hrvatske institucije ne djeluju.
U mjesec dana, ispitano je samo četvero svjedoka kako bi USKOK zaključio da nema kaznenih djela, mada postoji ozbiljna sumnja da je vlast instrumentalizirana kako bi se grupi ljudi okupljenih oko premijera i bivše potpredsjednice Vlade osigurala financijska korist. Time je, strahujemo u GONG-u, najvažnija institucija u borbi protiv korupcije iskorištena za prikrivanje spornih radnji državnog vrha.
Državni odvjetnik je nedavno komentirao aferu Borg, kazavši kako netransparentnost nije bitno obilježje nijednog kaznenog djela. Čudi takva izjava od državnog odvjetnika jer je općepoznato da netransparentnost često ima za cilj upravo prikrivati kaznena djela, i da je zadatak DORH-a i USKOK-a da ih istraži. Bivša potpredsjednica Vlade uskoro izdaje knjigu u kojoj tvrdi da je u Agrokoru slomljen ortački kapitalizam. No gomila objavljenih mailova grupe Borg, prilično jasno ukazuje da je staro ortaštvo zamijenjeno novim.
GONG je zabrinut i zbog samog načina održavanja parlamentarne većine kakvo do premijera Andreja Plenkovića nije bilo zabilježeno u Hrvatskoj. Sabor gubi povjerenje građana zbog česte „kupovine ruku“ u kojoj dojučerašnji politički konkurenti mijenjaju dresove, odnosno izborne rezultate. Kao „osigurači“ većine vladajuće koalicije angažirani su klijenti DORH-a, zastupnici s optužnicama koje se kreću od korupcije do ratnih zločina.
O tematskoj sjednici izvijestila je i Hina u članku:
Nacionalno vijeće: Brzina rješavanja sudskih postupaka nije garancija da neće biti korupcije
Najveći problem hrvatskog pravosuđa odnosno sudbene vlasti je dugotrajnost postupka, no brzina rješavanja postupaka nije garancija da neće biti korupcije, istaknuto je u srijedu na sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije.
Sudac Vrhovnog suda i predsjednik GRECO-a, središnjeg europskog antikorupcijskog tijela, Marin Mrčela naveo je da svake godine ima 1,25 milijuna predmeta te da je u posljednjih pet godina ukupan broj predmeta smanjen za 37 posto.
Mrčela: Postupak u Hrvatskoj u prosjeku traje 330 dana
"Prosječno trajanje postupka u Hrvatskoj je svake godine sve manji i manji i sad je oko 330 dana. Najveći problem hrvatskog pravosuđa, odnosno sudbene vlasti je dugotrajnost postupka, s tim da brzina rješavanja postupka nije garancija da neće biti korupcije", rekao je Mrčela na sjednici vijeća na temu "Reforma pravosuđa s naglaskom na ubrzanje sudskih postupaka i ujednačavanje sudske prakse".
Što se tiče ubrzanja postupaka, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Davor Kontrec rekao je da postoje modaliteti u zakonu kako održati postupak, "no, treba uvijek voditi računa da sam sudski postupak ima određene vremenske sljedove i trajanje i nije moguće taj postupak ubrzati do granice da možemo reći da će svaki postupak završiti u par dana".
Državni tajnik u Ministarstvu pravosuđa Kristian Turkalj istaknuo je da im je strateški cilj bio fokusirati se na najstarije predmete, starije od deset godina te je izrazio uvjerenje da će, ukoliko to riješe, vratiti povjerenje u pravosuđe.
Rezultati u prvoj godini su, po njemu, impresivni, s obzirom da je količina spisa smanjena za 22 posto. Krenuli su, naveo je, sa 16.000 spisa, a na kraju godine imali su 11.800.
Turkalj je dodao da im je uz to, fokus i na modernizaciji pravosuđa odnosno uvođenje modernih tehnologija u pravosudni sustav i unapređenju infrastrukturnih uvjeta za rad.
GONG: Zabrinjava što veliki korupcijski slučajevi traju godinama
"Zabrinjava nas što se veliki korupcijski slučajevi u kojima su optuženi visoki dužnosnici kao što su bivši premijer, ministri, gradonačelnik i dalje vuku godinama. Svi ti slučajevi ruše povjerenje u hrvatsko pravosuđe", naglasila je stručna suradnica GONG-a Oriana Ivković Novokmet.
Dodala je kako je među građanima snažan dojam da pravosuđe ne tretira jednako politički moćne kao sve druge građane.
"Svjedoci smo da se optužnice podignu tek kada političari padnu s vlasti, onda se suđenja razvlače godinama, a presude se ruše na višim instancama", rekla je Ivković Novokmet.
"Nije mi jedino jasno zbog čega se 'a priori' ili uopće povezuje političko imenovanje i rad državnog odvjetništva jer samo imenovanje na rad državnog odvjetništva nema nikakve veze. Štoviše, zakon koji je stupio na snagu jasno propisuje da je glavni državni odvjetnik na čelu državnog odvjetništva, a ne svih ostalih državnih odvjetništava u Hrvatskoj", kazao je glavni državni odvjetnik Dražen Jelenić.
Propisani su i instrumenti koji omogućuju glavnom državnom odvjetniku da u pojedinim predmetima ili uopće utječe na rad državnoodvjetničke organizacije, ali su ti instrumenti vrlo jasni i govore o isključivo pisanim instrumentima s obrazloženjima, dodao je.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
