Tijek priprema za provedbu programa Škola za život

22. svibnja 2018.

Na tematskoj sjednici Odbora za obrazovanje ministrica Divjak predstavila je tijek priprema za provedbu programa Škola za život inzistirajući na tome da se radi o eksperimentalnom programu Cjelovite kurikularne reforme.

Odbor za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskoga sabora nastavit će aktivno pratiti sve aktivnosti vezane za pripremu i provedbu eksperimentalne primjene Cjelovite kurikularne reforme (CKR), predloženi je zaključak tematske sjednice toga odbora o tijeku priprema za eksperimentalnu primjenu kurikularne reforme, održane u srijedu 16. svibnja 2018.

Nakon trosatne tematske sjednice, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ) predložila je da taj odbor prihvati zaključak u kojemu se navodi i kako se očekuje da će ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito informirati o svim aktivnostima poduzetim tijekom pripreme i provedbe eksperimentalnoga programa, kao i o rezultatima njegove evaluacije.

Uvodno je ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak članovima odbora predstavila projekt kurikularne reforme "Škola za život" istaknuvši kako je kurikularna reforma dio nacionalnih reforma, odnosno Nacionalnoga programa reforma koji je Vlada Republike Hrvatske donijela u travnju ove godine. Eksperimentalni program, dodala je, prvi je pak korak prema ostvarenju cilja cjelovite kurikularne reforme, odnosno uspostavljanja usklađenoga i učinkovitoga sustava odgoja i obrazovanja koji odgovara zahtjevima modernoga i za život potrebnog obrazovanja s naglaskom na usmjerenost odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj prema razvoju generičkih kompetencija.

Tomislava Sokola (HDZ) zanimalo je kako je ministrica zamislila nadležnost, rad i ulogu ekspertne radne skupine (ERS) u procesu provedbe s obzirom na to da je ovaj eksperimentalni program institucionaliziran, tj. provodi ga Ministarstvo obrazovanja. Također, upitao je ministricu da, s obzirom na to da je u javnosti bilo dosta prigovora kako ovo zapravo više nije CKR, dodatno izloži prednosti ovakvog eksperimentalnog pristupa u odnosu na frontalni pristup. Sabina Glasovac (SDP) nabrojala je kasnije elemente Cjelovite kurikularne reforme kakva je ona trebala biti i ustanovila kako tih elemenata više nema i da su ostali tek fragmenti.

ERS ima svoje zadaće koje su dane u samoj strategiji, istaknula je Divjak i dodala kako ERS nema nadležnost, ali ima provedbu. „U ovom dijelu ERS ima svoju zadaću praćenja cijeloga procesa. Također ima veliku zadaću usklađivanja različitih kurikuluma“, kazala je.

„Što se tiče eksperimentalnog programa, on zapravo je eksperimentalni program Cjelovite kurikularne reforme“, inzistirala je ministrica i dodala da je taj program cjelovit jer se stavljaju u funkciju svi bitni dokumenti: od predmetnih kurikuluma, okvirnih kurikuluma, okvira za vrednovanje, okvira za rad s darovitima, okvira za rad s djecom s teškoćama u razvoju, a i ostalih elemenata, poput edukacije nastavnika, poticajnog okruženja za učenje, veće digitalizacije škola.

Podsjetimo, GOOD inicijativa u travnju je upozorila na politizaciju i netransparentnost u procesu provedbe Cjelovite kurikularne reforme, tj. onoga što je od nje ostalo. „HDZ i HNS, Plenković i Vrdoljak, Divjak i Fuchs, svi će oni i dalje prodavati maglu kako se reforma nastavlja, kako rade na dobrobit djece, kako proces ne treba politizirati te da se ovi problemi ne smiju rješavati na ulici. Za to vrijeme stvarnost je takva da je reforma spala na informatiku, ministrici je ERS postao nebitno tijelo, djece se sjeti samo Vrdoljak kad daje obećanja, a svi, na čelu s Plenkovićem, politiziraju proces do krajnjih granica“, istaknuli su iz GOOD inicijative.

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu ustvrdila je na sjednici kako će se reforma obrazovanja, kako eksperimentalna, tako i cjelovita, teško provesti bez nacionalnoga konsenzusa, a smatra kako bi svi članovi toga odbora morali pronaći mjeru kako bi sve sugestije bile utemeljene.

Bedeković se osvrnula i na primjedbu potpredsjednice odbora Sabine Glasovac (SDP) da na tematsku sjednicu nisu pozvani predstavnici CARNet-a i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i za taj propust preuzela odgovornost t ustvrdila kako u tome nije bilo "skrivanja, muljanja i bilo čega drugoga".

Tanjić: Oko obrazovne reforme prijepori nikad neće proći

Obrazovna reforma važna je tema oko koje prijepori neće nikada proći jer su njezini subjekti vezani uz svoje ideje i promišljanja koje će tako i komunicirati pa tako dio problema proizlazi iz komunikacije različitih viđenja, rekao je vanjski član odbora rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta (HKS) Željko Tanjić. Smatra da bi se oni koji imaju mandat trebali 'kretati' u tim različitim viđenjima nekim pravcima za koje vjeruju da su najbolji.

Pritom, istaknuo je Tanjić, ne može se zanemariti zakonodavni okvir i pozvao se na još važeći Zakon o odgoju i obrazovanju koji u 29. članku, 2. stavku govori što eksperimentalni program mora sadržavati, a to su - ciljevi, zadaće, obrazovni rezultati i mora imati sadržaje. Za njega je sigurno važan i hvale vrijedan proces eksperimentalnoga programa, ali se i pita je li eksperimentalni program "Škola za život", sažet na osam stranica općenitoga teksta, ipak dovoljna osnova za cjelokupni eksperimentalni program koji je vrlo ozbiljna tema i je li zato trebalo, prije njegova uvođenja, napraviti još neke prethodne radnje. Tada bi možda, dodao je Tanjić, neki postojeći prijepori bili otklonjeni iako, kako je rekao, ne ulazi u sadržaj eksperimentalnoga programa.

Sabina Glasovac (SDP) slaže se s Tanjićem oko pravnih referenca, a postavila je i pitanje o načinu na koji je donesen kurikulum nastavnoga predmeta informatika koji je obvezan predmet koji ulazi u osnovne škole jer, dodala je, ne zna bili to na temelju postojećega zakona trebao biti predmetni kurikulum informatike ili je to nekakav nacionalni kurikulum informatike, ili nastavni plan i program informatike.

Ministrica Divjak odgovorila je kako je zakonom propisano kako se provodi eksperimentalni program, a u programu "Škola za život" na poveznicama je stotine stranica na kojima su objašnjeni svi ciljevi i zadaće i jasno je navedeno što sve ulazi u eksperiment.

Što se pak tiče informatike, Divjak je istaknula da je riječ o nastavnom predmetu informatika, odnosno izmijenjen je kompletni nastavni plan i program svih izbornih i fakultativnih dijelova, taj nastavni predmet zamjenjuje sve postojeće i sve je provedeno sukladno zakonu i objavljeno u Narodnim novinama.

Budak Zekanoviću: Ne raspravljati o temi ako se prethodno o njoj ne informira

Hrvoje Zekanović (HRAST) postavio je više pitanja, a veći dio njih bio je vezan uz kurikulum povijesti i zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu. Zekanovića tako, među ostalim, zanima, hoće li u eksperimentalnim udžbenicima pisati da je Srbija u namjeri da ostvari projekt Velike Srbije bila agresor na Hrvatsku, da je Domovinski rat bio obrambeni, a ne građanski. Istaknuo je kako je puno reakcija vezano za nedovoljnu zastupljenost Domovinskog rata u kurikulumu povijesti (što je na sjednici spomenuo i HDZ-ov Tomislav Sokol), ali i upozorio i na jezični problem, odnosno da se ne poštuje stajalište stručnjaka da je hrvatska riječ kurikul, a ne kurikulum.

Postavio je, među ostalim, i pitanje tko su dobavljači internetske opreme za škole te vodi li se računa, kada se ističe važnost virtualnih učionica, i o tome da je sve veći problem internetska ovisnost učenika, te tko će odgovarati za eksperiment koji se povodi na djeci, dodavši kako eksperiment može biti uspješan i neuspješan.

Ministrica Divjak odgovorila je kako će se tema Domovinskog rata metodički obraditi, ustvrdila da se ne radi o eksperimentu na djeci te da ne treba dvojiti o važnosti informatike u četvrtoj industrijskoj revoluciji.

Vanjski član odbora Neven Budak (SDP) postavio je pitanje zastupniku Zekanoviću je li pogledao kurikulum povijesti te ustvrdio da bi, da ga je pročitao, vidio da još nema opisa sadržaja i da je jedina tema koja je obrađena Povijest Republike Hrvatske od 1990. do danas gdje je puno više nastavnih sati nego što je do sada posvećeno Domovinskom ratu.

Budak smatra da ne bismo trebali javno raspravljati o nekoj temi ako se prethodno o njoj ne informiramo.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.

        

chevron-right