Razvijanje kompetencija učitelja za medijsko obrazovanje učenika koje uključuje i razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u tiskanim, elektroničkim i digitalnim medijima jedna je od kontinuiranih aktivnosti GONG-a.
Medijska pismenost iznimno je važna kao jedna od temeljnih elemenata građanske pismenosti. Mediji su nezaobilazan kanal informiranja i integralan akter suvremenih političkih procesa, komunikacije između građana i tijela javne vlasti, te utječu na formiranje javnog mnijenja i stavova. Mediji su važni za ostvarivanje prava na informaciju kao i za ostvarivanje prava na izražavanje.
Pojam medijske pismenosti definiran je na konferenciji o medijskoj pismenosti (National Leadership Conference on Media Literacy, 1992) kao "sposobnost pristupa, analize, vrednovanja i odašiljanja poruka posredstvom medija" (Aufderheide, 1992., prema Zgrabljić Rotar, 2005.) Definicija Igora Kanižaja (2014.) opisuje medijsku pismenost kao mogućnost pristupa, analize, kritičkog vrednovanja i stvaranja novog medijskog sadržaja. Medijska pismenost podrazumijeva razvijanje kognitivnih, etičkih, estetskih i filozofskih vještina i znanja (Sikka Mikkinen, prema Zgrabljić Rotar, 2005.). Informatizacija i kompjutorizacija samo su dio medijske pismenosti. Tri dimenzije medijske pismenosti kako ih opisuju Livingstone i Thumim (2003)su: tehničke kompetencije, vještine i praksa kritičkog razmišljanja/ prihvaćanja i proizvodnja sadržaja. Medijska pismenost uključuje prema Peruško (2003.) uključuje: učenje o različitim medijima - tisku, radiju i televiziji, povijest, produkcijska i ekonomska načela funkcioniranja, analizu tko posjeduje i kontrolira medije, kakva je koncentracija medijskog vlasništva i njezine posljedice - koncentracija društvene moći, osiromašenje i komercijalizacija sadržaja.
Uz termin medijska pismenost koji naglašava samu kompetenciju, koristi se termin koji naglašavaju važnost odgojno-obrazovnog rada: medijski odgoj.
Pratimo li medijsko obrazovanje u formalnom odgojno-obrazovnom sustavu, prepoznat ćemo da je medijska kultura sastavnica hrvatskog jezika, sigurnost na internetu je sastavnica informatike, a neki drugi segmenti medijskog obrazovanja sastavnica su zdravstvenog odgoja i školskih preventivnih programa te građanskog odgoja. Budući da sama provedba međupredmetnih sadržaja i dodatnih programa u školama nije svugdje jednako sustavna, u školama se tek manjim dijelom osigurava prostor za razvoj medijske pismenosti.
Više informacija o medijskom obrazovanju u Hrvatskoj moguće je saznati u izvještaju Mapping of media literacy practices and actions in EU- 28, u kojem su opisani i neki primjeri dobre prakse.
Zbog važnosti medijske pismenosti GONG je u Edukaciju za građansku pismenost uključio i obrazovni modul Medijska pismenost. Tijekom ožujka, stručno usavršavanje učitelja provedeno je u Sisku, a tijekom travnja će se u Danima medijske pismenosti održati u Poreču i Rijeci .
Cilj stručnog usavršavanja za učitelje je kroz neformalni edukativni program facilitirati stjecanje uvida u način funkcioniranja medija unutar hrvatskog, ali i globalnog društvenog i političkog konteksta i takvim procesom unaprijediti medijsku pismenost polaznika. Također, cilj modula je razvijanje kompetencija za poučavanje učenika o medijima te za razvijanje kritičkog odnosa prema medijskim sadržajima u tiskanim i elektroničkim i digitalnim medijima. Medijska pismenosti i kritička percepcija medijskih sadržaja trebali bi poticati građanski aktivizam spram medija i javnih politika koje se odnose na medije.
Metode koje se koriste tijekom edukacije uključuju: prijenos znanja putem izlaganja, rasprava, čitanje, gledanje i slušanje te kritička analiza medijskih sadržaja. Na ovaj način nastoji se potaknuti:
- Kritičko razumijevanje medija i njihove uloge u društvu.
- Razvijene kompetencije za poučavanje učenika o ulozi medija i za kritičku analizu medijskih sadržaja.
- Da sami sudionici mogu poučiti učenike o tome načine na koji se sadržaji uobličavaju grafički (vizualno) i tekstualno, kako zadobivaju smisao i prenose poruku te kako kritički analizirati te medijske poruke, poznavati situaciju vezanu uz vlasništvu nad medijima, razlikama između privatnih, javnih i civilnih (community) medija.
- Da sami sudionici razumiju rizike i opasnosti medija (osobito interneta). Sami sudionici će moći prepoznati kršenja prava u medijima te će poznavati mehanizme samozaštite, ali i pritužbe i zaštite prava.
Obrazovni program uključuje teme kao što su: pravo na informacije i mediji kao izvor informacija, promoviranje i kršenje prava, osobito dječjih, u medijima, stereotipi i predrasude u medijima, djeca, mediji i oglašavanje, utjecaj medijskih sadržaja na djecu i mlade, medijski sustav u Hrvatskoj i regiji te povjerenje u medije, primjereno, odgovorno i sigurno korištenje interneta, kritičko čitanje i dekonstrukcija medijskog sadržaja, govor mržnje u medijima.
Medijska pismenosti i kritička percepcija medijskih sadržaja podržavaju građanski aktivizam spram medija i javnih politika koje se odnose na medije. Metode koje će se koristiti uključuju: prijenos znanja putem izlaganja, ali najčešće analiziranje primjera medijskih tekstova te rasprave.
Dodatno, GONG je u suradnji s Kurzivom razvio publikaciju Čitajmo između redaka koja uključuje priručnik za učitelje, publikaciju s prijedlozima vježbi i radne listiće za mlade.
Razvoj i provedbu obrazovnih programa financijski je podržala Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz program Centri znanja za društveni razvoj. Unapređenje programa podržava Europska unija kroz Erasmus+ program GEAR (Global Education and Active Response for Protection of Human Rights, Inclusion and Democratic Values in Intercultural Societies). Provedbu programa u Gradu Sisku financijski podržava Mreža Zaklada Otvoreno društvo te Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj. Provedbu zajednički organiziraju Centar za mirovne studije, Forum za slobodu odgoja i GONG kroz suradnju unutar GOOD inicijative za sustavno i kvalitetno uvođenje odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo u odgojno-obrazovni sustav.