Novinari se bave politikom poštujući svoje etičke kodekse koji definiraju primjerenu distancu prema političarima. Tako se i članovi GONG-a bave politikom u javnom interesu i pritom se jednako odnose prema svim političkim strankama. Takvo je bavljenje politikom nespojivo s dužnosničkim statusom u bilo kojoj stranci jer isti podrazmijeva lojalnost prema stranačkim interesima, pa je i GONG-ovim Statutom jasno definirana nespojivost članstva u GONG-u s angažmanom u bilo kojoj političkoj stranci.
Iako imamo već nekoliko bivših Gongovaca u raznim strankama, a možda će ih biti još u budućnosti, odlazak Dragana Zelića iz GONG-a, kojemu je bio izvršni direktor od 2011. do 2014., dovoljan je povod za ovaj oproštajni intervju.
1. Tvoj dolazak u GONG 2001. godine dogodio se i prije stjecanja diplome politologa na Fakultetu političkih znanosti. U ovih 17 godina, koliko se politički sustav promijenio, a posebno izborni sustav? Koliko je danas demokratska praksa daleko od demokratskih ideala?
Razvoj demokracije mora se shvatiti kao proces učenja pravila, procedura i prihvaćanja određenih civilizacijskih vrijednosti te svega onog što smo zapisali i prihvatili u Ustavu.
Bojim se da u Hrvatskoj taj proces predugo traje jer nakon što ostvarimo određeni značajan napredak, primjerice prilikom ulaska u EU, pojave se retrogradne snage i u tzv. civilnom društvu, a i na vlasti koje srozaju sve ono što smo postigli u demokratskom razvoju. Demokratske procese moramo shvaćati kao krhke biljke koje moramo stalno paziti, njegovati, zalijevati i čuvati kako bi se održale, razvile i na kraju krajeva dale plodove za sve građane. Ukoliko imamo slabe kontrolne mehanizme u smislu slobode medija i novinara te organizacija civilnog društva koji djeluju u vrlo teškim okolnostima, onda se ne možemo nadati visokim demokratskim standardima koji su preduvjet za razvoj zemlje.
Na razvoju političkog sustava, pa time i izbornog procesa, sve vlade moraju i dalje snažno raditi jer smo očito još u fazi izgradnje institucija, a posebno onih neovisnih koje su svako malo na udaru. A da ne govorimo kako su temeljne ustavne vrednote iz članka 3. ugrožene, kao i vrijednosti antifašizma i sekularnosti.
2. GONG je prošao razne faze u tih 17 godina, koje su bile najzanimljivije aktivnosti u GONG-u? Čime se najviše ponosiš?
Prvenstveno se ponosim što sam upoznao mnoge dobre i vrijedne ljude s kojima sam u GONG-u i izvan njega surađivao, a kojima je istinski stalo do javnih interesa kako bismo živjeli u normalnoj i uređenoj zemlji s visokim standardima liberalne demokracije i ljudskih prava. Stoga bih htio zahvaliti svim kolegicama i kolegama s kojima sam radio na izgradnji demokracije i ljudskih prava te im poželjeti puno sreće i uspjeha u njihovom vrijednom, često frustrirajućem, općekorisnom radu. Neće im biti lako... Da je bar više Gongova u ovoj zemlji...
Kad sam došao u GONG, počeo sam raditi na lokalnim izborima, a GONG se u to vrijeme borio s otvorenošću Sabora. Zahvaljujući GONG-u Sabor se počeo otvarati za građane što je danas postala normalna stvar, a uspjeli smo dovesti na tisuće maturanata u Sabor na susret sa svojim zastupnicima. Također, na tisuće građana je prisustvovalo GONG-ovim Građanskim satima na kojima su imali priliku postavljati pitanja dužnosnicima od Predsjednika Republike, ministara, zastupnika, pa sve do općinskih načelnika. Da ne spominjem desetine tisuća građana koji su volonterski promatrali izbore, a koje smo educirali i kojima smo pomogli da lakše glasaju i nađu odgovore na pitanja kad su se obraćali nekim zatvorenim institucijama.
To su samo neka od GONG-ovih postignuća, a da ne govorim kako bi izgledao izborni proces da nije bilo GONG-a koji je otkrio mnoge nepravilnosti, a mnoge i spriječio. Posebno mi je drago da se ozbiljno počelo sređivati popise birača i evidenciju prebivališta iako ima još puno posla, da je uvedeno preferencijsko glasanje bar s jednim glasom iako je GONG tražio tri, tj. veći utjecaj birača u izborni proces... Nadalje, zahvaljujući GONG-u pravo na pristup informacijama postalo je ustavna kategorija prilikom promjena Ustava 2010., a GONG se uspio izboriti i za dobar pravni okvir za transparentnost financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja.
3. Civilno društvo može utjecati na javne politike, no tek posredno i na temelju snage argumenata. S druge strane, političke stranke imaju stvarnu moć donošenja odluka o javnim politikama, no samo ukoliko se prvo izbore za obnašanje vlasti. Što je to privlačno u bavljenju politikom iz stranačkih cipela?
Upravo ovo što se navodi u pitanju: iz pozicije rada u stranci veće su mogućnosti pridonošenju pozitivnim društvenim i političkim promjenama, a iskustvo i znanje rada u civilnom društvu vrlo je dragocjeno jer ono nosi i određeni sustav vrijednosti, način rada i shvaćanje kakva bi politika trebala biti, ali i kakva jeste.
Građani moraju shvatiti da moraju biti aktivni ne samo na izborima kad glasaju nego i nakon izbora bilo da se angažiraju kroz udruge, stranke, inicijative ili neke druge oblike djelovanja. Jedino se kroz politiku i kroz javni angažman aktivnih i educiranih građana mogu stvari popravljati u korist boljeg i kvalitetnijeg života svih građana.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom.
