Otvoreni podaci spominju se u 18 od 126 planiranih aktivnosti Akcijskog plana suzbijanja korupcije 2017. - 2018. generalno usmjerenog na jačanje transparentnosti ili, kako stoji u uvodnom slovu ovog dokumenta, „osiguranje dostupnosti informacija“. Dok se čeka saborska rasprava o izvješću Financijske agencije za 2016. godinu, evo detaljnijih informacija o načinu rada jedne od ključnih institucija za otvaranje financijskih podataka u RH.
Nepostojanje sustavne politike, naplata otvaranja podataka, ignoriranje odluka Povjerenika za informiranje, pa i sudskih odluka te slaba svijest korisnika – ključni su problemi kako je na Danima otvorenih podataka navela povjerenica Anamarija Musa govoreći o iskustvima iz svojeg mandata. Da je situacija danas daleko bolja nego prije pet godina koliko je prošlo od uvođenja pravnog okvira za ponovnu uporabu informacija i otvorene podatke u RH složili su se svi sudionici okruglog stola „Otvoreni podaci: praksa, izazovi i perspektive“ kojim su otvoreni Dani otvorenih podataka u Srcu, održani od 2. do 4. ožujka 2018. Neke se prepreke, međutim, i dalje čine nepremostivima, a najčešće se odnose na objavljene podatke koji se vrlo teško pronalaze, a i tada uglavnom u obliku koji ne dozvoljava njihovo jednostavno preuzimanje.
„Iz novinarske perspektive otvoreni financijski podaci najvažniji su kao ultimativni antikorupcijski alat što je, vjerujem, i primarni razlog nedostatka političke volje da se napravi veći iskorak u sferi otvorenosti podataka. I dan danas u Vladi RH sjede ljudi koji ili ne shvaćaju ili namjerno ignoriraju Zakon o pravu na pristup informacijama – jedna od takvih je potpredsjednica Vlade Martina Dalić“, rekao je Petar Vidov, glavni urednik fact-checking portala Faktograf, a kako novinari vole konkretne primjere, napomenuo je, za primjer je odabrao FINA-u.
FINA je vodeća hrvatska tvrtka na području pružanja financijskih i elektroničkih usluga, kako se predstavlja na svojoj web stranici, pa time i rudnik fiskalnih podataka koje je u otvorenom obliku moguće dobiti samo plaćanjem naknade.
„To je jedna bastardna institucija koja je sljednik Zavoda za platni promet, a koji je nasljednik jugoslavenske Službe društvenog knjigovodstva, i transformiran u FINA-u na zahtjev MMF-a u doba Račanove vlade. Rezultat je stvaranje čudne ustanove koja egzistira negdje između planske privrede i tržišnog kapitalizma, a kakva danas ne postoji niti u jednoj drugoj članici Europske unije“, sažeo je Vidov povijest nastanka institucije koja se zove Financijska agencija, ali nije državna agencija, nije registrirana ni kao ustanova, a u sudskom registru njezin pravni oblik glasi 'druga osoba za koju je upis propisan zakonom'.
„Iako se FINA predstavlja kao uspješna kompanija koja posluje na tržištu, to je potpuno netočno. Prošle godine prihodovala je istina 784,5 milijuna kuna, no 333.3 milijuna naplatili su državnim institucijama. Zbog čega država plaća da koristi podatke koje zapravo država prikuplja?“, pitao je Vidov prije nego je iznio podatak Državne riznice. Samo u prva dva mjeseca ove godine FINA je državi naplatila desetke milijuna kuna za svoje usluge. Najviše, preko 18 milijuna kuna, Ministarstvu financija.
Ne treba zato čuditi što račun FINA ispostavlja i javnoj ustanovi koja se bavi istraživanjem ekonomskih tema važnih za gospodarski rast i razvoj. Institut za javne financije već godinama mjeri transparentnosti proračuna i pri tom nailaze na brojne probleme u potrazi za podacima, čak i kad znaju gdje ih tražiti i kada bi morali biti dostupni javnosti.
„Za jedan smo projekt trebali izvući pokazatelje iz godišnjih financijskih izvješća za 600 trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica i stvarno se divim svima koji se u ovom registru FINA-e uspiju snaći. Prvo, morate se prijaviti, onda za otvaranje svakog izvješća morate upisati kod, i na kraju dobijete skraćeno izvješće u PDF-u. Dnevno ih možete skinuti najviše 50, a nama je trebalo 600 što bi trajalo danima. Pored toga iz svakog bi izvještaja morali prepisivati x podataka, a kod ručnog prepisivanja događaju se pogreške. Na kraju smo odustali i naručili te podatke od FINA-e. Prije dvije godine cijena je bila 12.000 kuna, a onda se smanjila pa smo na kraju platili 3.000 kuna“, svoje je iskustvo u traganju za otvorenim podacima opisala Mihaela Bronić, istraživačica Instituta napominjući kako su fiskalni podaci u smjernicama Europske komisije navedeni među prioritetnim skupinama podataka za objavu u otvorenom formatu.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.
Razvoj edukacijskih modula sufinancirala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj.
Informacije i stavovi iz publikacija su odgovornost autora i suradnika u izradi i ne predstavljanju službeni stav Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.
