Transparentnost financiranja izbornih kampanja u Njemačkoj

12. listopada 2017.

Automobilska industrija pokriva pojedine troškove političkih stranka (samo 2009. godine više od 17 milijuna eura), no to se ne prikazuje u stranačkim izvještajima. Neki sindikati skloniji su financiranju SPD-ovih poruka, neke organizacije za zaštitu okoliša promovirale su stranku Zelenih, a konzervativna Udruga za očuvanje vladavine prava i građanskih sloboda potrošila je najmanje šest milijuna eura u medijskoj kampanji promocije stranke AFD na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. No, povjerenje njemačkih građana u izborni proces i dalje je relativno visoko.

Nakon izbijanja skandala krajem 90-ih s financiranjem CDU-a za vrijeme kancelara Kohla u kojima su se, između ostalog, otkrili „tajni stranački računi“, Njemačka je 2004. godine unaprijedila pravni okvir financiranja političkih stranaka izmjenama Zakona o političkim strankama. No, iako i Ustav Savezne Republike Njemačke propisuje javno polaganje stranačkih računa o svom financiranju, financiranje izbornih kampanja nije posebno zakonski regulirano.

Tijekom posljednje izborne kampanje otvorila su se pitanja poput izvora financiranja tzv. trećih strana u kampanjama pojedinih političkih stranaka. Treće strane su pojedini subjekti, udruge i organizacije koje nisu izravno povezane s političkim strankama, ali tijekom izborne kampanje organiziraju i provode kampanju promovirajući određenu političku stranku ili provodeći negativnu kampanju te se na taj način može oslabiti transparentnost financiranja kampanje. Ovaj se problem javlja na mnogim izborima, pa je tako poznato da su neki sindikati bili skloniji SPD-u ili da su neke organizacije za zaštitu okoliša promovirale stranku Zelenih, a sve je eskaliralo nakon što je, prema izvještajima udruge za promicanje transparentnosti LobbyControl, konzervativna Udruga za očuvanje vladavine prava i građanskih sloboda potrošila najmanje šest milijuna eura u opsežnoj medijskoj kampanji promovirajući stranku AFD na ovogodišnjim parlamentarnim izborima. Izvori tih sredstava neće se znati jer organizacije civilnog društva ne moraju objavljivati svoje godišnje financijske izvještaje kao ni financijske izvještaje ako se uključuju u izbornu kampanju. Udruga je povezana i s nekim drugim sličnim pokretima i strankama u Europi.

Dodatni izazov predstavljaju uobičajena sponzorstva koja uglavnom daje automobilska industrija pokrivajući pojedine troškove političkih stranka, primjerice, javnih događanja, a što se ne prikazuje u izvještajima političkih stranaka. Inače, prema izvještajima udruge LobbyControl automobilska industrija je od 2009. donirala preko 17 milijuna eura CDU/CSU-u, FDP-u, SPD -u i Zelenima.

Iako u Njemačkoj postoji visok stupanj povjerenja u rad institucija i općenito izborni proces, pojedini dijelovi pravnog okvira koji reguliraju financiranje izbornih kampanja mogli bi biti unaprijeđeni u skladu s međunarodnim standardima.

Zakon o političkim strankama omogućuje javno financiranje, a stranke i nezavisni kandidati koji na izborima osvoje najmanje 0,5 % glasova, dobit će 0,83 eura za svaki glas. Dodatno, stranke i kandidati će dobiti 0,45 eura za svaki primljeni euro donacija koje nisu iznad 3.300,00 eura.

Stranke imaju pravo primati donacije i iz privatnih izvora, ali nema ograničenja na iznos primljenih donacija, niti ograničenja na potrošnju, bilo na godišnjoj razini, bilo tijekom izborne kampanje. Anonimne su donacije dozvoljene do iznosa od 500,00 eura, a stranke i kandidati ne moraju otvarati posebne računa za financiranje kampanje. Zabranjeno je primanje donacija od, primjerice, javnih poduzeća ili stranih subjekata.

Ukoliko stranke ne podnesu svoje financijske izvještaje, može im uskratiti javno financiranje. No, ne postoji obveza podnošenja i objavljivanja financijskih izvještaja tijekom izbora tako da će se izvještaji o donacijama i troškovima s izbora 2017. objaviti tek 2018. u godišnjim izvještajima.

Ipak, stranke i nezavisni kandidati moraju odmah objaviti svaku donaciju iznad 50.000,00 eura koju prime tijekom godine. No, detaljni godišnji financijski izvještaji se podnose predsjedniku Bundestaga, njemačkog parlamenta, koji je ujedno i tijelo nadzora. Zanimljivo je da šira javnost ima veliko povjerenje u rad predsjednika Bundestaga bez obzira što se radi o političkoj osobi, a ne neovisnoj instituciji. Još je više stoga zanimljivo što je sam predsjednik parlamenta zatražio da se tijelo nadzora promijeni kako bi neko drugo tijelo moglo učinkovitije nadzirati financiranje stranaka.

Njemačka je kao članica OESS-a pozvala OESS/ODIHR (OESS-ov Ured za demokratske institucije i ljudska prava) da prate protekle njemačke parlamentarne izbore. OESS/ODIHR je procijenio kako ne treba upućivati široku promatračku misiju već je njemačke izbori pratio s tzv. timom izbornih stručnjaka fokusirajući se samo na pravni okvir njemačkih izbora, političko okruženje i financiranje izbornih kampanja. Dragan Zelić je bio član tima kao ekspert za financiranje izbornih kampanja.

Mišljenja i stavovi izraženi u ovom tekstu isključivo pripadaju autoru i ne odražavaju službena stajališta OESS-a.

chevron-right