GONG poziva Odbor za Ustav i saborske zastupnike da odaberu kandidate koji su se pokazali kao stručne i moralne vertikale s osobnim i profesionalnim integritetom jer je Ustavni sud čuvar Ustava i ustavnog demokratskog poretka.
Prije ljetne stanke Hrvatski bi sabor trebao izabrati tri nova suca Ustavnog suda jer mandati istječu trojici sudaca: Mati Arloviću, Antunu Palariću i Miroslavu Šeparoviću, sadašnjem predsjedniku Ustavnog suda. S obzirom da je za izbor svakog od sudaca potrebna dvotrećinska većina u Saboru, GONG poziva Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav te sve saborske zastupnice i zastupnike da odaberu one kandidate koji su se svojim dosadašnjim radom pokazali kao stručne i moralne vertikale s punim osobnim i profesionalnim integritetom jer Ustavni sud predstavlja svojevrsnog čuvara Ustava i demokratskog poretka.
Podsjećamo zastupnike, a posebno zastupnike HDZ-a i SDP-a koji bi svojim glasovima mogli izabrati tri suca, da je na njima još veća odgovornost za (ne)izbor kvalitetnih kandidata koji su se prijavili na javni poziv kako se ne bi ponovio scenarij u kojem jedni od najvećih moralnih i stručnih autoriteta ustavnog prava nisu bili izabrani za suca Ustavnog suda poput profesorice Sanje Barić.
Iako građani imaju pravo znati kakvi su svjetonazorski profili kandidata za suce Ustavnog suda, neovisno o tome iz kojih političkih stranaka dolaze ili uživaju podršku, GONG upozorava kako javnost temeljem javnih razgovora pred članovima Odbora za Ustav nije imala priliku saznati više o njihovim svjetonazorskim profilima zbog nezainteresiranosti pojedinih zastupnika za postavljanjem takvih pitanja.
Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav temeljem prikupljenih podataka i rezultata razgovora sastavlja listu kandidata koji ulaze u uži izbor za suce Ustavnog suda. Lista kandidata u pravilu sadržava više kandidata od broja sudaca Ustavnog suda koji se bira.
Odbor, uz svoj prijedlog, dostavlja Hrvatskom saboru listu svih kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor suca Ustavnog suda. Prijedlog nadležnog odbora mora sadržavati obrazloženje iz kojeg je razvidno zašto je odbor pojedinom kandidatu dao prednost pred ostalim kandidatima.
Zastupnici Hrvatskoga sabora glasaju pojedinačno o svakom predloženom kandidatu.
Novi suci Ustavnog suda imat će, zajedno s ostalim sucima, veliku odgovornost i zadaću vratiti povjerenje javnosti i građana u Ustavni sud.
U nastavku donosimo kratki pregled pristiglih kandidatura za izbor tri suca Ustavnog suda, prema redoslijedu kojim su pristizale same kandidature.
Dr. sc. Miroslav Šeparović
Rođen je 18. srpnja 1958. godine u Blatu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1981. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1981. godine da bi već 1986. godine napredovao na poziciju Općinskog suda u Zagrebu. Sudac je Ustavnog suda od 2009. godine, dok je poziciju predsjednika Ustavnog suda zauzeo u lipnju 2016. godine. U svojih 36 godina radnog staža obnašao je, između ostalog, dužnosti ministra pravosuđa, ravnatelja Hrvatske obavještajne agencije te se s prekidima bavio odvjetništvom. Sudjelovao je u izradi brojnih zakona, sudjelovao u pregovorima s Republikom Italijom za izvršenje obveza koje je sukladno Osimskim sporazumima Republika Hrvatska imala prema Republici Italiji te je bio branitelj na Međunarodnom kaznenom sudu za bivšu Jugoslaviju u Den Haagu.
Antun Palarić
Rođen je 1. studenog 1958. godine u Splitu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1984. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1985. godine, a 1989. je počeo raditi na mjestu predsjednika Općinskog suda u Klanjcu te je 1992. godine napredovao na poziciju šefa kabineta ministra Pravosuđa i uprave. U svojih 32 godina radnog staža obnašao je, između ostalog, dužnosti tajnika Ministarstva poljoprivrede i ravnatelja Državnog ravnateljstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu. Sudac je Ustavnog suda od 2009. godine.
Dr. sc. Mato Arlović
Rođen je 4. studenog 1952. godine u Oštroj Luci. Diplomirao je na Pravnom fakultetu Sveučilišta Josip Juraj Strossmayeru u Osijeku 1984. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1980. godine zaposlivši se Pravnom fakultetu u Osijeku kao znanstveni asistent. Za zastupnika za Hrvatski Sabor biran je u pet mandata u slijedu od 1990. do 2008. za vrijeme kojih je obnašao različite dužnosti. U svojih 47 godina radnog vijeka koji je započet i prije upisivanja fakulteta, objavio je brojne stručne radove.
Dr. sc. Teodor Antić
Rođen je 17. svibnja 1958. godine u Rijeci. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Rijeci 1981. Profesionalnu karijeru započeo je 1982. godine u Istražnom odjelu Okružnog suda u Rijeci. U svojih 35 godina radnog staža obnašao je, između ostalog, dužnosti pomoćnika ministra u Ministarstvu pravosuđa i voditelja projekta programa Ujedinjenih Naroda za razvoj. Kroz svoju karijeru se dodatno usavršavao na brojnim radionicama. Od 2006. godine vrši dužnost glavnog tajnika Ustavnog suda Republike Hrvatske.
Mislav Kolakušić
Rođen je 15. rujna 1969. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1997. Profesionalnu karijeru započeo je 1998. godine kao sudski vježbenik na Trgovačkom sudu u Zagrebu. Autor je brojnih stručnih radova iz područja službeničkih radnih odnosa i poreznog prava. U svojih 19 godina radnog staža kontinuirano dobiva izvrsne ocjene obnašanja službe i aktivno sudjeluje na brojnim stručnim skupovima i radionicama.
Mila Mikecin Mišetić
Rođena je 4. studenog 1959. godine u Novigradu Dalmatinskom. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1982. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1983. godine na kao vježbenica na Općinskog sudu u Zagrebu. U svojih 34 godina radnog iskustva aktivno djeluje u Hrvatskoj odvjetničkoj komori te je bila promatrač u kaznenim predmetima koji su se vodili protiv odvjetnika.
Dr. sc. Goran Selanec
Rođen je 20. listopada 1976. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2000. Profesionalnu karijeru započeo je 2001. godine kao znanstveni novak na Pravnog fakultetu u Zagrebu. U svojih 16 godina radnog iskustva obnašao je, između ostalog, dužnosti višeg pravnog savjetnika Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova i stručnog savjetnika na EU PHARE projektu „Harmonisation and Publication of Case Law“ pri Vrhovnom sudu.
Mirjana Juričić
Rođena je 30. kolovoza 1954. godine u Vojakovačkom Kloštaru. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1981. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1982. godine na Županijskom sudu u Zagrebu. U svojih 36 godina radnog iskustva obnašala je, između ostalog, dužnosti sutkinje na Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske te je objavljivala brojne stručne radove.
Sulejman Tabaković
Rođen je 20. ožujka 1952. godine. Profesionalnu karijeru započeo je 1980. na Okružnom sudu u Mostaru. U svojih 37 godina radnog iskustva radio je, između ostalog, u Središnjem državnom uredu za upravu i osnivač je Udruge za nezakonito razvlaštene dioničare u Republici Hrvatskoj.
Vesna Posavec
Rođena je u Zaprešiću 21. ožujka 1962. godine. Diplomirala je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1984. godine. Karijeru dugu 32 godine započela je u Trgovačkom društvu „Robni magazin“ u Zagrebu. Između ostalog radila je u Županiji kao samostalna upravna referentica i voditeljica Pravne službe.
Dr. Sc. Joško Badžim
Rođen je 1. travnja 1967. godine u Zagrebu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 1993. godine gdje je i 2012. godine doktorirao. Profesionalnu karijeru započeo je 1993. godine kao znanstveni novak na Pravnog fakultetu u Zagrebu Ministarstvu unutarnjih poslova – Službi za zaštitu ustavnog poretka. U svojih 24 godina radnog iskustva objavio je brojne stručne radove te bio član brojnih radnih skupina te radio u Obavještajnoj agenciji i Uredu Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Prof. dr. sc. Dragan Bolanča
Rođen je 1957. godine u Malom Lošinju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Splitu 1980. godine gdje je i 1994. godine doktorirao. Profesionalnu karijeru započeo je 1982. godine kao odvjetnički vježbenik. U svojih 35 godina karijere obnašao je brojne dužnosti na Pravnom fakultetu u Splitu gdje je od 2004. do 2006. godine bio i dekan te se dodatno obrazovao na sveučilištima u Poljskom, Sloveniji i Engleskoj. Kao pravni publicist i autor objavio je 15 knjiga i 210 znanstveno-stručnih radova.
