U Strasbourgu je od 20. do 23. lipnja održana konferencija Vijeća Europe kojom je obilježen završetak prethodnog petogodišnjeg razdoblja u razvoju građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u obrazovnim sustavima zemalja članica.
Konferencija Vijeća Europe bila je jedan od najvažnijih događaja koji okupljaju sve aktere zainteresirane za odgoj i obrazovanje za demokratsko građanstvo i ljudska prava. Među sudionicima našli su se tako predstavnici nacionalnih obrazovnih vlasti, nastavnici i suradnici zaposleni na svim razinama obrazovnog sustava – od predškolskog odgoja i obrazovanja do sveučilišta – te predstavnici zainteresiranih organizacija civilnog društva i organizacija mladih i međunarodnih organizacija.
Osnova za rad konferencije bio je izvještaj o položaju GOO u obrazovanju u Europi u proteklom razdoblju. Opći nalazi izneseni u tom izvještaju pokazuju još uvijek značajan raskorak između deklarativnih ciljeva – iznesenih u Povelji Vijeća Europe o obrazovanju za demokratsko građanstvo i ljudska prava – i razine kompetencija mladih u praksi. Naime, iako postoji konsenzus o ulozi u suzbijanju ekstremizma, isključivosti i nasilne radikalizacije, te o važnosti kvalitetnog građanskog odgoja i obrazovanja u promicanju inkluzivnosti i očuvanju demokratskih vrijednosti, obrazovanje za demokraciju i ljudska prava u mnogim zemljama ima problema u integraciji u obrazovni mainstream.
Kao jedan od najvećih problema proizašlih iz ovog neuspjeha temeljite integracije GOO u obrazovanje identificirana je niska razina demokratske političke kulture i građanske pismenosti među učenicama i učenicima u strukovnom obrazovanju, što posebno zabrinjava obzirom da upravo ova skupina predstavlja vrlo veliku populaciju mladih. Da je ovaj je nalaz moguće primijeniti i na hrvatski kontekst, pokazalo je istraživanje političke pismenosti hrvatskih maturanata, koje su 2015. godine proveli Institut za društvena istraživanja i GONG.
Konferencija je zaključena donošenjem skupa preporuka za različite skupine dionika, kako bi njihova nastojanja urodila prepoznavanjem važnosti i sustavnim povećanjem kvalitete GOO. Poseban je naglasak pritom stavljen na promicanje pozitivnih primjera demokratske građanske kulture iz svakodnevnog života kako bi se relevantnost građanskog odgoja približila najširoj mogućoj javnosti. Istaknuto je i kako podaci o dosadašnjim uspjesima i neuspjesima provedbe GOO trebaju sustavno biti učinjeni dostupnima i služiti kao osnova za buduće diskusije i javna savjetovanja, kao sredstva istinske demokratizacije procesa osnaživanja GOO.
Kao jedna od najvažnijih osnova za budući rad na podizanju kompetencija mladih u promicanju demokracije i ljudskih prava, istaknuta je nužnost tretiranja organizacija civilnog društva kao punopravnih partnera formalnim obrazovnim institucijama i tijelima vlasti. Prema preporukama proizašlima iz konferencije, ovu je suradnju moguće ostvariti aktivnim uključivanjem aktera civilnog društva u mreže resursa i znanja o obrazovanju, te kontinuiranom podrškom njihovim aktivnostima u svim fazama provedbe GOO, uključujući praćenje provedbe te evaluaciju procesa i programa.
