Zabrinjavajuće su dojave građana GONG-u o „brisanju“ onih koji nemaju fiktivna prebivališta. Tijekom ljeta građani su na odmorima i nedopustivo je da MUP olako donosi rješenja o odjavi prebivališta samo temeljem terenske provjere.
MUP mora nastaviti pažljivo provoditi Zakon o prebivalištu u svim dijelovima Hrvatske bez diskriminacije i selektivnosti odjavljujući samo one građane koji stvarno imaju tzv. fiktivna prebivališta kako bi se smanjile mogućnosti za izborne manipulacije.
GONG poziva MUP da ipak malo „stane na loptu“ i pažljivije donosi rješenja o odjavi prebivališta uz dodatne provjere sumnjivih slučajeva.
Zabrinjavajuće su posljednjih dana dojave građana GONG-u o „brisanju“ onih koji nemaju tzv. fiktivna prebivališta. Tijekom ljetnih mjeseci građani su na odmorima i češće putuju te je nedopustivo da policija olako donosi rješenja o „brisanju“, tj. odjavi prebivališta samo temeljem terenske provjere posebno za građane koji studiraju ili su na privremenom radu u inozemstvu. Prema dojavama građana GONG-u dogodilo se nekoliko slučajeva „brisanja“ građana koji su na odsluženju zatvorske kazne i koji imaju uredno prijavljeno boravište.
Nedopustiva su olaka postupanja policije prilikom opravdanog sređivanja tzv. fiktivnih prebivališta, ali se ne smije dogoditi da stradaju „pravi-zdravi“ građani koji nemaju tzv. fiktivna prebivališta. Mnoga rješenja o odjavi prebivališta stupaju na snagu krajem kolovoza kada se zatvara Registar birača što će znatno otežati glasanje na prijevremenim parlamentarnim izborima 2016. Dodatno, građanima će se otežati život te ostvarivanje i ostalih zagarantiranih prava vezanima za prebivalište kao i putovanja uz osobnu iskaznicu jer se gubitkom prebivališta gubi i osobna iskaznica s adresom u Hrvatskoj.
GONG poziva sve građane da za svaki slučaj provjere svoje podatke u Registru birača, a posebno adresu jer ih je možda MUP „ni krive, ni dužne“ već izbrisao.
Dodatno, ne smije se dogoditi da MUP određene građane s tzv. fiktivnim prebivalištima u nekim mjestima odjavljuje, a u nekima ne odjavljuje. Zakon se mora provoditi jednako i u Vrgorcu, Vukovaru, Imotskom, Zagrebu, Kninu...
Građani kojima se odjavi prebivalište ne gube hrvatsko državljanstvo, a mogu glasati na parlamentarnim izborima za tzv. Izbornu jedinicu za dijasporu ukoliko se registriraju za parlamentarne izbore do 31.8. 2016. Državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj gube biračko pravo na lokalnim izborima.
Ključna je ujednačena, profesionalna i neovisna provedba Zakona uz kontinuirani nadzor provedbe Zakona i postupanja službenika u policijskim postajama kako bi se izbjeglo svako samovoljno brisanje državljana iz evidencije prebivališta ili prijava boravišta na nepostojeće adrese, bez čvrstih dokaza što bi moglo dovesti do diskriminacije određenih kategorija građana.
U tom smislu potrebno je uložiti dodatne napore u edukaciji i informiranju građana te službenika policijskih uprava kako bi se jamčila kvalitetna provedba Zakona bez selektivnosti, a daljnje sređivanje evidencije boravišta kroz novi Zakon ne smije dovesti do mogućih manipulacija i selektivne primjene Zakona u nekim lokalnim sredinama.
Nakon donošenja novog Zakona o prebivalištu i Zakona o registru birača krajem 2012. godine počelo se s ozbiljnim sređivanjem Registra birača. Jedan od glavnih problema nerealnog broja birača u Hrvatskoj proizlazio je iz tzv. fiktivnih prebivališta. Pojedini građani su prijavljivali prebivališta radi ostvarivanja određenih socijalnih i materijalnih prava iako nisu stvarno živjeli u Hrvatskoj. Prema podacima MUP-a u 2013. godini bilo je preko 200 000 građana koji su prijavili prebivalište, a nisu nikad podigli osobnu iskaznicu ili im je osobna iskaznica bila nevažeća što je ukazivalo da takve osobe stvarno ne prebivaju u Hrvatskoj.
Stoga je pohvalno da je MUP krenuo u sređivanje evidencije prebivališta što se izravno odrazilo i na broj birača koji je sada puno realniji, a registar birača sređeniji. Na predsjedničkim izborima 2009. na području Hrvatske bilo je upisano 4 089 025 birača, a na predsjedničkim izborima 2014., nakon početka provođenja Zakona o prebivalištu i Zakona o registru birača, broj birača je značajno smanjen na 3 785 465. Kritike sadašnjeg broja birača ne mogu se temeljiti usporedbom „krušaka i jabuka“, tj. popisa stanovništva i Registra birača jer se radi o različitim metodologijama evidentiranja. Popis stanovništva je svojevrsna anketa dok je Registar birača službena evidencija.
Za daljnje sređivanje Registra birača i dalje ostaje problem ažuriranja podataka preminulih birača u dijaspori, a aktivnom se registracijom smanjuju moguće izborne manipulacije na izborni dan.
Dugoročno je potrebno ustrojiti jedinstvenu državnu bazu podataka kako bi svi podaci bili u jednoj središnjoj evidenciji, a ne kao što je sada slučaj da postoji nekoliko baza podataka manje ili više ažuriranih (prebivalište, Registar birača, podaci porezne uprave, HZZO-a...).
