Unutar Europske unije, više je lobističkih organizacija iz Njemačke nego iz bilo koje druge države članice. LobbyFacts proučio je najmoćnije njemačke lobiste koji posluju u Bruxellesu.
Prvi zadatak: Razjasniti besmislene podatke
Ako pogledamo listu njemačkih organizacija koje troše najviše na poslove lobiranja u EU, postane jasno da su podaci puni grešaka. Tvrtka paij GmbH je njemačka startup kompanija koja nudi usluge plaćanja putem mobitela. Web stranica koja navodi listu njemačkih startup kompanija navodi kako je Paij GmbH pokrenuta 2012., te kako je do sredine 2013. imala preko 40 zaposlenika. Prilično je nerealno da takvo startup poduzeće može zaposliti 25 lobista i potrošiti 3 milijuna € na lobiranje u Bruxellesu tijekom 2014., što su brojke puno veće od onih koje se odnose na afirmirane internet kompanije poput Facebook-a ili Paypal-a. Podaci vezani uz njemačku agenciju „Social Impact GmbH“ koja se bavi socijalnim poduzetništvom, su također nevjerodostojni. Ova agencija, koja ima 50 zaposlenih, tvrdi da je tijekom 2014. na lobiranje u Bruxellesu potrošila 3 milijuna €, dok je njezin ukupni proračun viši za samo 318.920 € . Ovi primjeri pokazuju kako napori osoblja tajništva registra da intenzivira kvalitetnu provjeru registriranih ne rješavaju problem postojanja velikog broja „mutnih podataka“ unutar EU Registra transparentnosti. Čini se da je potreban bolji software kao i dodatni ljudski resursi kako bi se uhvatilo u koštac s ovim fenomenom.
Kompanije koje lobiraju u EU: Deutsche Bank i Volkswagen troše najviše
Nakon pročešljavanja liste njemačkih lobista koji djeluju na razini EU, a troše najviše, lista top 12 njemačkih kompanija koje lobiraju u Bruxellesu izgleda kao lista najvažnijih i najvećih njemačkih kompanija, koje uglavnom dolaze iz sektora koji mogu najviše dobiti (ali i izgubiti) u Bruxellesu. To su automobilska industrija, kemijska industrija, energetika, te financijski sektor i sektor osiguranja.
Deutsche Bank, njemačka kompanija koja na lobiranje troši najviše, ušla je u registar 2013., iako je bilo jasno da ta moćna banka uvelike obavlja aktivnosti lobiranja prema europskim institucijama prije, tijekom i nakon financijske krize. Od 2014. do 2015. banka je udvostručila brojke i popela se s devetog na prvo mjesto kompanija iz Njemačke koje najviše troše na lobiranje u EU. Tijekom ovog perioda, Deutsche Bank je povećala i broj svojih lobista sa 3 na ekvivalent od 8,5 lobista s punim radnim vremenom. Banka je vrlo aktivna u Bruxellesu u tom smislu, te organizira domjenke, panel rasprave i druge događaje. Štoviše, poznata je kao dobro umreženi lobist. Upravo prošli tjedan je financijski lobi uspio razvodniti dogovor Basel III – u Njemačkoj je najveći dobitnik upravo Deutsche Bank.
Tvrtka s najviše lobista (njih 18 s punim radnim vremenom) je Volkswagen AG, koju prati Eon s 11 lobista s punim radnim vremenom i Siemens sa 14,8. Što se tiče troškova lobiranja, automobilska industrija je moćna, pa su tako Volkswagen, Daimler i BMW, najveće njemačke automobilske kompanije, sve na listi 12 kompanija iz Njemačke koje na lobiranje troše najviše. Prema analizi LobbyFacts-a iz rujna 2015., troškovi lobiranja ove tri tvrtke čine 50 posto troškova lobiranja svih drugih automobilskih kompanija koje lobiraju u Bruxellesu.
Integritywatch.eu otkriva njemačke kompanije i organizacije koje su održale najviše sastanaka s elitom iz Europske komisije. Bayer AG, kemijski i farmaceutski div, održao je 26 sastanaka između prosinca 2014. i studenog 2015.; ovi podaci odgovaraju poziciji Bayera kao petog na listi njemačkih najvećih korporativnih lobista. Odmah iza njega slijede Deutsche Bank i Volkswagen, svaki s 20 sastanaka. Sve u svemu, prema popisu prvih 20, automobilska industrija održala je više sastanaka s Komisijom, njih 46, nego bilo koji drugi spomenuti sektor industrije.
Moćna poslovna udruženja
Napomena: Kad su registrirani objavili potrošnju na lobiranje u određenom rasponu, uzeli smo u obzir srednju vrijednost tog raspona.
Kada pogledamo cijelu listu lobističkih organizacija iz Njemačke koje troše najviše na djelatnost lobiranja, moć njemačkih poslovnih udruženja je frapantna. Na primjer, od prvih 20 na listi, 10 ih je iz poslovnih lobističkih grupa, a samo 6 od njih imaju uvjerljive podatke.
Prvo na listi je Udruženje srednjih poduzetnika koje na lobiranje troši 13 milijuna € (zapravo bi ova brojka mogla biti pogreška ili pretjerivanje). Ostala poslovna udruženja na listi su: za strojarstvo (Verband Deutscher Maschinen- und Anlagenbau, VDMA), za kemijsku industriju (Verband der chemischen Industrie, VCI), za energetiku i vodu (Bundesverband der Energie- und Wasserwirtschaft, BDEW) i krovna organizacija za njemačku industriju (Bundesverband der Deutschen Industrie, BDI); svako od njih je potrošilo između 3 – 5 milijuna € na lobiranje u Bruxellesu u prethodnoj godini.
Mnogi od njih prijavili su impresivan broj lobista, kao VDMA s 22,5 lobista s punim radnim vremenom, BDI (28,8 lobista s punim radnim vremenom i 10 akreditiranih u Europskom parlamentu), ili Udruženje njemačkih banaka (Bundesverband deutscher Banken, s 18 lobista s punim radnim vremenom). Poslovna udruženja poput ovih nisu uvijek dobro poznata javnosti, ali su vrlo aktivni igrači u Bruxellesu koji često vode i koordiniraju velike lobističke kampanje unutar svog industrijskog sektora, te troše više na lobiranje nego pojedinačne velike korporacije (iako neke financiraju članovi, a što su često same kompanije).
U usporedbi s Njemačkom, gdje je moć poslovnih udruženja u padu, u Bruxellesu ona cvjetaju. Udruženje automobilske industrije (Verband der Automobilindustrie, VDA), na primjer, vrlo je moćno udruženje koja predstavlja njemačku automobilsku industriju. Odigralo je važnu ulogu u borbi protiv nastojanja EU da snizi razinu emisije CO2, trošeći na lobiranje više novca nego Krovna organizacija europske industrije automobila, ACEA. Ovo nije samo borba protiv Europske komisije, nego i borba protiv konkurentskih proizvođača iz Italije ili Francuske, na primjer. Sama VDA održala je 18 sastanaka s Europskom komisijom.
Svi podaci u ovom članku preuzeti su iz baze podataka LobbyFacts 28. siječnja 2016. Za utvrđivanje njemačkih kompanija koje su održale najviše sastanaka sa službenicima Europske komisije, poslužili smo se stranicom integritywatch.eu.
