Problematičan izborni proces u Srbiji
Kako je protekao izborni proces na izvanrednim parlamentarnim i redovnim pokrajinskim i lokalnim izborima u Srbiji, objašnjava udruga Crta koja je aktivno pratila izborni proces.
Kako ocjenjujete izborni proces u predizbornom razdoblju? Koji problemi su bili najistaknutiji?
U predizbornoj kampanji osjetno su nedostajale konkretne politike, jasne političke poruke i javno dostupni predizborni programi. Ono što se moglo čuti i vidjeti na terenu su uglavnom liderske kampanje, s jako malo prostora za debatu i dijalog.
Posljednje dvije nedjelje kampanje obilježili su slučajevi krivotvorenih izjava podrške birača, sukob pravnih stajališta Republičke izborne komisije (RIK) i Upravnog suda oko prava stranaka na status stranke nacionalne manjine, informacije o postojanju organizirane kriminalne grupe koja posjeduje baze osobnih podataka građana. Krivotvorenje više od 15 000 izjava građana na sedam od 29 podnijetih izbornih lista, kao i proglašenje zbirne izborne liste na kojoj se nalazi jedna stranka za koju je utvrđeno da je podnijela krivotvorene izjave građana potrebne za podnošenje izborne liste, dovela je u pitanje legalnost i legitimnost izbornog procesa.
Odluka RIK-a da ne proglasi šest izbornih lista za koje je utvrđeno da su podnijele određeni broj krivotvorenih izjava građana bila je ispravna. Međutim, RIK je trebao da i u slučaju Republikanske stranke (stranke čija je lista prvo prihvaćena, a zatim su uočene krivotvorene izjave birača) iskoristi izvanredni pravni lijek i poništi rješenja o prihvaćanju izborne liste, a da eventualno ostavi Upravnom sudu da u drugostupanjskom postupku riješi ovaj slučaj.
Ovaj predizborni proces su obilježili i široko rasprostranjeni navodi o kupovini glasova, pritiscima, fizičkom nasilju i zastrašivanju od strane različitih političkih stranaka, njihovih aktivista ili birača prema drugim biračima i političkim strankama.
Najčešće zloupotrebe korištenja javnih resursa bile su u smislu učešća predstavnika državnih organa, lokalne samouprave i javnih komunalnih poduzeća na skupovima i drugim predizbornim aktivnostima stranaka, kao i promocije lokalnih dužnosnika i stranaka pri otvaranju ili renoviranju javnih objekata ili tijekom javnih skupova. Registrirani su slučajevi pritisaka na zaposlene u javnim poduzećima da sudjeluju na skupovima političkih stranaka. Također, političke stranke su pokretale brojne socijalne i humanitarne aktivnosti, što ne spada u zakonom dozvoljene aktivnosti političkih stranaka.
Jesu li birači mogli donijeti informiranu odluku s obzirom na ocjene OESS-a da su mediji favorizirali vladajuće tijekom izborne kampanje?
Kada je riječ o medijskom izvještavanju o izbornom procesu, primjerice, u posljednja dva tjedna kampanje premijer Srbije bio je zastupljen na najviše naslovih stranica – ukupno 34 od 107 i to u pozitivnom kontekstu. Kako su se izbori približavali, njegovo pojavljivanje na naslovnim stranama bilo je sve veće. Ministri su se vrlo rijetko pojavljivali na naslovnim stranicama. Kada su u pitanju lideri opozicije na najviše naslovnica našao se lider Demokratske stranke i u svim slučajevima u izuzetno negativnom kontekstu, dok ostalih opozicijskih aktera nije bilo na naslovim stranicama.
Kad ovome pridodamo činjenicu da su u izbornoj kampanji osjetno nedostajale konkretne politike, jasne političke poruke i javno dostupni predizborni programi, kao i da su se na terenu mogle čuti i vidjeti uglavnom liderske kampanje, s vrlo malo prostora za debatu i dijalog, mogli bismo zaključiti da građani putem medija nisu mogli podjednako biti informirani o tome što im nude sve stranke koje se natječu za mandate u parlamentu.
Je li izborni proces na izborni dan omogućio slobodno izjašnjavanje birača u Srbiji?
Izborni dan sproveden je uglavnom u skladu sa zakonom. Regularnost cjelokupnog izbornog procesa nije dovedena u pitanje. Međutim, uočene nepravilnosti na 4% biračkih mjesta mogle bi utjecati na konačne rezultate izbora.
Izborni dan u Srbiji obilježen je i općom atmosferom nepovjerenja građana u izborni proces, o čemu svjedoči veliki broj utisaka i komentara građana koji je upućen našoj promatračkoj misiji, ali i podijeljen putem društvenih mreža.
Otvaranje biračkih mjesta za glasanje na izvanrednim parlamentarnim izborima u Srbiji prošlo je uglavnom u skladu s propisanim procedurama dok su na nekoliko mjesta zabilježene nepravilnosti: kašnjenje sa otvaranjem, kontrolni listić nije ubačen u glasačku kutiju, problemi u raspodjeli dužnosti članova biračkih odbora na biračkom mjestu. Međutim, tijekom dana je zabilježen niz incidenata, propusta i neregularnosti koje ukazuju na ozbiljno nepoštivanje načela neotuđivosti glasačkog prava, kao i u domenu identifikacije birača i poštovanja načela „jedan birač – jedan glas“.
Na 20% biračkih mjesta birači su tvrdili da su se prije dolaska na biračko mjesto uvjerili da su upisani u birački popis (uvidom u elektronsku bazu na internetskim stranicama Ministarstva državne uprave i lokalne samouprave). Međutim, njihovo ime se nije nalazilo u izvatku iz popisa birača na samom biračkom mjestu. Kada se uzme u obzir ukupan broj ovakvih slučajeva koje su promatrači registrirali, njihova zastupljenost odnosi se na 0.32% birača koji su upisani u popis birača. Iako ovaj postotak ukazuje da prepoznati problem ne utječe značajno na rezultate izbora, treba naglasiti da problem postoji i da ukazuje na ozbiljne manjkavosti popisa birača, njegovu administraciju i ažuriranje.
Izborni dan upućuje na potrebu da se pristupi ozbiljnoj analizi i reviziji izbornih pravila i propisa – zakonodavnog i institucionalnog okvira, kako bi se u narednim izbornim ciklusima vratilo povjerenje građana u izborni proces, ali i unaprijedila sama kvaliteta izbornog procesa.