Iako zbog biranja sudaca Ustavnog suda dvotrećinskom većinom u Hrvatskom saboru postoji opasnost da se ne popune upražnjena sudačka mjesta što bi moglo blokirati rad tog suda, predstavnici vladajućih i oporbe uvjereni su da će suci biti izabrani u propisanom roku.
"Vjerujem na temelju svih razgovora da ćemo izabrati ustavne suce, ali svi moramo voditi računa da oni budu visokog pravnog i moralnog autoriteta, maksimalnog koji u ovom trenutku možemo postići uz konsenzus koji moramo dobiti“, rekao je u petak potpredsjednik Sabora i predsjednik Odbora za Ustav Robert Podolnjak (Most), na okruglom stolu o izboru ustavnih sudaca u organizaciji GONG-a.
Jedno je, dodao je Podolnjak, što bi oni htjeli kao profesori i što bi zagovarali u znanstvenim radovima, ali je "politika umijeće mogućega". Stoga je važno konstituirati Ustavni sud i izbjeći mogući negativni rasplet. Pored toga, kazao je Podolnjak, važan cilj je da Ustavni sud bude takav da će u javnosti prevladavati mišljenje da je to dobar kompromis koji su postigli u Saboru.
Podolnjak kaže da mu je žao što su neke osobe odbile biti kandidati, ali je uvjeren da će imati određeni broj kandidata koji će dati suglasnost.
Peđa Grbin iz SDP-a rekao je da će se zbog dvotrećinske većine pri izboru ustavnih sudaca morati postići niz kompromisa. "Dio ljudi koji bi bili odličan izbor neće se kandidirati jer će biti prisiljen sjesti u ovu dvoranu i odgovarati na svakakva glupa pitanja, a rezultat će biti takav da što god napravili nitko sa sastavom Ustavnog suda neće biti zadovoljan", kazao je Grbin.
Ustvrdivši kako je Hrvatskoj unatoč svim manama i nekim malim prednostima potrebna takva institucija, Grbin je rekao da politiziranje oko izbora ustavnih sudaca ne postoji samo u Hrvatskoj, jer se radi o političkom tijelu koje može ukinuti akt o kojem je Sabor glasovao jednoglasno.
"Radi se o političkom tijelu koje može donijeti odluku da se ne raspisuje referendum za koji je prikupljeno 500 ili 600 tisuća potpisa", kazao je Grbin.
Goran Beus Richembergh (HNS) je kazao da se načelo po kojem ustavne suce bira Sabor dvotrećinskom većinom u protekle četiri godine pokazalo nedostižnim.
Priča oko Ustavnog suda za Beusa Richembergha samo je jedna od stvari u kojima se zrcali duboka ideološka podijeljenost.
Smatra da su došli do točke kad se polako osvješćuje da je to vrlo opasna situacija, ne samo zato što jačaju oni koji traže ukidanje institucije poput Ustavnog suda. Drži, međutim, da to nije nelegitimno niti je to ideja koju treba dugoročno odbaciti, ali iziskuje ozbiljnu javnu raspravu.
Ako se dozvoli proces koji je "vidljiv preko nekoliko odluka kojima Ustavni sud sebe impostira kao četvrtu razinu odlučivanja u pravosuđu" to će, po njegovim riječima, biti jedna od najnedemokratskijih stvari u političkoj praksi i to mimo postojećih propisa. "Nadam se da su predstavnici svih stranaka u okviru odbora za Ustav konačno postigli jednu razinu konsenzusa da je to situacija iz koje treba izaći izborom deset sudaca i to vrlo skoro“, dodao je.
Iz Kluba HDZ-a nitko se nije pojavio na okruglom stolu, no Vladimir Šeks, jedan od HDZ-ovih ustavnih tvoraca, kaže da ustavni suci trebaju biti predani najvišim vrednotama ustavnog poretka, od slobode i socijalne pravde do vladavine prava i višestranačkog sustava, ali i izvorišnim osnovama po kojima je hrvatska država nastala u razdoblju Drugog svjetskog rata na temelju odluka AVNOJ-a i ZAVNOH-a nasuprot NDH, da je nastala na odbacivanju komunističkog poretka i temeljima Domovinskog rata.
"Ako u procesu izbora sudaca Ustavnog suda to bude vrhovno načelo da će trebati biti izabrani samo oni suci za koje se već daje jamstvo da će djelovati nad oživotvorenjem tih najviših vrednota tada, ako bude političke pameti i odgovornosti ideološke i svjetonazorske, razlike trebaju biti potpuno podređene temeljnim načelima i kriterijima za izbor sudaca“, rekao je Šeks.
Nenad Zakošek, predsjednik Vijeća GONG-a i profesor na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je važnost ustavnog sudovanja posebno u bivšim komunističkim zemljama s demokratskom regresijom, a predložio je i da se razmotri ukidanje mogućnost reizbora ustavnih sudaca kako bi se ograničio njihov izbor na jedan mandat.
Profesor Žarko Puhovski upozorio je da se suci na neki način moraju deklarirati kojem svjetonazoru pripadaju, liberalnom, konzervativnom, socijalnom ili nekom drugom te da moraju imati prepoznatljive jasne stavove o ključnim pitanjima. U tom smislu predlaže promjenu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu. Naglasio je važnost prakse izdvojenih mišljenja pojedinih sudaca koji bi trebali češće koristiti ovaj institut.
Biljana Kostadinov sa zagrebačkog Pravnog fakulteta kazala je da uravnotežen ideološki sastav Ustavnog suda mora održavati strukturu hrvatskog društva. "Venecijanska komisija još je iznijela da stranka na vlasti ne smije biti u prilici samostalno imenovati suce. Ne smije prevladavati samo jedna politička opcija", kazala je Kostadinov.
Jadranka Kosor upozorila je da će prethodni stranački dogovori obeshrabriti prijavu potencijalnih kvalitetnih kandidata koji nemaju političku podršku te stoga javni poziv gubi svoj smisao, a posebno je istaknula kako se neki predmeti koji se ne tiču temeljnih ljudskih prava rješavaju u roku 20 dana, dok se drugi čekaju godinama i desetljećima.
Slavica Lukić iz Jutarnjeg lista također je upozorila na dinamiku i vrijeme donošenja pojedinih odluka pa se tako odluka o pobačaju čeka još od 1991. Istaknula je i vrijeme donošenja odluka u slučaju Glavaš u periodu predsjedničkih izbora, a podsjetila je i na obvezu Ustavnog suda da podnese Hrvatskom saboru izvješće o neustavnim odredbama tzv. Vatikanskih ugovora što Ustavni sud još nije napravio.
Vedran Đulabić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta pozvao je da se posebno vodi računa o kriterijima stručnosti, da se provjeri jesu li se kandidati istaknuli svojim znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem dok je Đorđe Gardašević s istog fakulteta istaknuo nekonzistentnost pojedinih odluka Ustavnog suda.
Na okruglom stolu je, između ostalog, zaključeno kako je važno da proces izbora bude transparentan, tj. da javnost ima dovoljno vremena upoznati kandidate, a posebno njihov svjetonazorski profil bez obzira koja ih stranka predlagala. Istaknuto je kako budući saziv Ustavnog suda mora njegovati ustavne vrednote i imati na umu izvorišne osnove posebno u situaciji urušavanja dosegnutih demokratskih i civilizacijskih standarda, a sve u cilju vraćanja povjerenja javnosti u rad Ustavnog suda i ustavno sudovanje u Hrvatskoj koje je narušeno pojedinim odlukama Ustavnog suda te postupcima pojedinih sudaca.
