O GONG-u 2011-2015: činjenicama protiv floskula

11. veljače 2016.

Kad najžešća kritika optužuje GONG da je jako dobar u svom poslu jer radi dobro i transparentno, nema druge nego složiti se, a na sustavno zagađivanje javnosti netočnim podacima i manipulacijama odgovoriti još većom transparentnošću.

GONG – uhljeb ili hrvatski izvoznik?

Najveći godišnji proračun GONG-a zabilježen je 2003. godine kada je GONG za provedbu svojih aktivnosti prikupio 7,1 milijun kuna, dok prosjek u razdoblju 2011.-2015. iznosi 3,9 milijuna.

O GONG-u 2011-2015: činjenicama protiv floskula 1

Najviši udio u proračunima GONG-a čine namjenska sredstva dobivena ugovorenim donacijama temeljem javnih natječaja, pri čemu je između 75-90% sredstava iz izvora izvan RH (vidi sljedeći grafikon). Bez namjere da sam sebe proglasi uspješnim izvoznikom, a GONG-ove donatore poželjnim stranim investitorima koji na tom temelju ne izvlače nikakav profit iz zemlje, jasno je da se sav novac koji je ušao u GONG, izuzev dijela putnih troškova, troši za plaće, nabavu roba i usluga te poreze i prireze u Hrvatskoj.

O GONG-u 2011-2015: činjenicama protiv floskula 2

Podaci o financiranju projekata i programa udruga iz javnih nacionalnih izvora dostupni su i na stranicama Ureda za udruge Vlade RH.*

Što se tiče sredstava iz EU fondova, radi se o novcu poreznih obveznika zemalja članica EU koji se u GONG-u uspješno balansira s prihodima drugih međunarodnih i domaćih donatora koji uključuju i javne i privatne izvore te prihodima od samofinanciranja. Ovakva diverzifikacija izvora financiranja osigurava autonomiju u radu i održivost organizacije te potvrđuje da je rad GONG-a prepoznat i od tijela EU ovlaštenih za dodjelu potpora organizacijama civilnog društva.

O GONG-u 2011-2015: činjenicama protiv floskula 3

Glavni izvor sredstava iz Hrvatske je Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva koja se ne puni novcima poreznih obveznika, nego onih koji igraju igre na sreću – od casina preko lota do kladionica. Ta se sredstva, u skladu sa Zakonom o igrama na sreću (NN 87/09, 35/13, 158/13, 41/14, 143/14) dijele prema definiranim kvotama i kriterijima za različite društveno korisne namjene, što nije ni po čemu specifično za Hrvatsku, već se radi o ustaljenoj europskoj praksi.

GONG – proračunski parazit ili odgovorni platiša?

GONG putem javnih natječaja prima i namjenska sredstva iz državnog proračuna, međutim, analiza za razdoblje 2011.-2015. pokazuje da se  radi o ukupno oko 840.000 kn prihoda, dok je istovremeno GONG u proračun uplatio pet puta više, oko 4,6 milijuna kuna (na ime poreza i prireza na dohodak, prvog stupa mirovinskog osiguranja, doprinosa za zdravstveno osiguranje, poreza na dodanu vrijednost te poreza na dobit). U tom smislu, država je prema GONG-u suficitu od 3,8 milijuna kuna.

O GONG-u 2011-2015: činjenicama protiv floskula 4

GONG–ova profesionalnost kao vrlina ili mana?

Dok se neke udruge temelje isključivo na volonterskom radu svojih članova, za GONG-ovu svrhu i način rada uz volontere su neophodni i stručnjaci-aktivisti koji su stalno na raspolaganju za analitiku i javno zagovaranje te za koordiniranje volontera i organizaciju brojnih aktivnosti. Detaljni podaci su dostupni u Godišnjim izvještajima, no dok se čeka usvajanje izvještaja za 2015., GONG je ponosan što ga  danas čini 14 zaposlenih, 12 vanjskih stručnjaka koji volonterski djeluju kroz Vijeće i Nadzorni odbor te 30-ak volontera, među kojima su i „internsi“.

Obrazovna struktura tima zaposlenih uključuje deset osoba s visokom stručnom spremom,  tri osobe s višom stručnom spremom te jednu osobu sa srednjom stručnom spremom (koja uz rad i studira). Među osobama koje su završile fakultet, tri su i magistrirale, jedna pohađa MBA, a troje pohađa doktorski studij. Atmosfera je multidisciplinarna jer je u GONG-u zastupljen šarolik spektar struka i zvanja kao što su politologija, novinarstvo, socijalna pedagogija, sociologija, etnologija, lingvistika, anglistika, rusistika, matematika, pravo, računovodstvo, ekonomija i poljoprivreda. K tome, GONG sustavno otvara prilike za stručnu praksu studenata završnih godina fakulteta i usavršavanje svojih zaposlenih, primjerice putem specijalističkih obuka iz analize javnih politika, evaluacije, statistike, namicanja financijskih sredstava, samostalnog knjigovodstva, neprofitnog računovodstva, itd.

Na tom temelju GONG je uspio pružanjem intelektualnIh usluga u 2014. godini pokriti čak 25% troškova provedbe projekata i programa koji nisu našli podršku među uobičajenim donatorima. Uz naručene edukacije i analize javnih politika, upravo u svrhu pokrivanja troškova aktivnosti koje nisu projektne, 2010. GONG je pokrenuo i GRIF – specijalizirani servis za neprofitno računovodstvo koji pruža kvalitetne usluge 40-ak udruga raznih profila te putem kojeg je GONG stvorio tri nova samoodrživa radna mjesta.

Ukupno je 11 od 14 radnika zaposleno na neodređeno vrijeme, no još je veći uspjeh GONG-a što je u proteklih pet godina, unatoč padu prihoda za 37%, broj radnih mjesta pao za jednu petinu (sa 17 na 14). Prosječna plaća u GONG-u 2015. godini iznosi 6.497,00 kn, odnosno 10% više od nacionalnog prosjeka za sve djelatnosti, a svi doprinosi, porezi i prirezi se redovno uplaćuju. To sve ukazuje da se u GONG-u visoko cijeni ljudski rad.

K tome, razlike među plaćama temelje se na razlikama u odgovornostima što se i očituje u vrlo malom omjeru najniže i najviše plaće – one voditelja ureda i izvršne direktorice 1:1,8,  što je pokazatelj egalitarne organizacijske kulture. Neovisno o funkcijskim odgovornostima, od svih se članova očekuje „samoupravljanje“ ili pak, po kapitalističkom, „sudjelovanje zaposlenika u odlučivanju“ – članovi organizacije biraju upravno tijelo koje uključuje i radnike, a ono pak bira izvršno tijelo (u čemu sudjeluju i radnici putem konzultacija) - izvršni odbor, koji između sebe bira direktora. Svi radnici sudjeluju u operativnom odlučivanju na tjednim sastancima, kao i u procesima strateškog planiranja. Time se  dijeli odgovornost, izbjegava matrica naredbodavaca i izvršitelja te se stvaraju prilike za brzo stjecanje upravljačkih vještina i među mlađim i manje iskusnim radnicima.

Osim članova Vijeća i Nadzornog odbora, GONG-ova volonterska skupina uključuje i „interne“, odnosno 5-7 studenata završnih godina politologije, prava i drugih društvenih znanosti odabranih na natječaju. Oni u GONG-u prevode, analiziraju, istražuju, pišu, organiziraju javne događaje, čime stječu stručna iskustava i vještine, uz mentorsku potporu, što im,  prema njihovim naknadnim vijestima, uvelike pomaže pri pronalasku kvalitetnih radnih mjesta u Hrvatskoj ali i širom Europe. U protekle tri godine, GONG je uspješno proveo i dva stručna osposobljavanja bez zasnivanja radnog odnosa, temeljem čega su dvije mlade osobe stekle zaposlenje (jedna u GONG-u, a druga u profitnom sektoru).

GONG – provladina udruga ili korektiv svake vlasti?

Kako je GONG od 1997. djelovao provladino ili antivladino, može se pročitati u pregledu GONG-ovih uspjeha u posljednjih 19 godina: od inicijative Novine narodu 2001. tijekom Vlade Ivice Račana kada smo hakirali  službene stranice Narodnih novina te uspješno osujetili već donesenu odluku o naplati javnog sadržaja, preko otkrivanja „mrtvih birača“ na izborima 2005. u mandatu Vlade Ive Sanadera ili pak Jadranke Kosor, kada je GONG kroz Platformu 112 sudjelovao u monitoring izvještaju o pregovorima s EU u poglavlju 23 do mandata Vlade Zorana Milanovića tijekom čega je GONG sudjelovao u kampanji Građani glasaju protiv (ustavnog referenduma o braku) kao i u prikupljanju potpisa referendumske inicijative NE DAMO NAŠE AUTOCESTE koja je zaustavila monetizaciju autocesta.

Svih svojih godina, GONG je držao kormilo u smjeru izgradnje demokratskih institucija – i to u dijalogu s vlastima kadgod su one za njega bile spremne, te u sukobu s vlastima kadgod su one taj smjer osujećivale ili poziv na dijalog ignorirale. Dijalog je u mnogim situacijama i ostvaren i pomaci su se dogodili, primjerice 2006. godine (kada je donesen Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu (za mandata Ive Sanadera), 2011. godine kada je Vlada ukinula Zakon o golfu (za mandata Jadranke Kosor), te 2013. kada je ponovno zakonski omogućeno javno okupljanje na Markovom trgu, uspostavljen institut Povjerenika za informiranje te napokon uređen popis birača (za mandata Zorana Milanovića).

Na kraju, treba podsjetiti: iako je pokrenut još 1997., GONG je svoju prvotnu svrhu – da građani organizirano nadgledaju glasovanje - vrlo brzo proširio kako bi se jačali svi demokratski procesi, institucije i politička kultura te stoga od 2000. nosi samo skraćeno ime – GONG. U konačnici, da, može se reći da je GONG proVLADina udruga ukoliko taj izraz označava zalaganje za VLADavinu prava

______________

*11.04.2016. - ispod grafikona „Struktura ugovorenih donacija“ tekst je nadopunjen rečenicom koja čitatelja upućuje na podatke Ureda za udruge Vlade RH o financiranju udruga uz javnih izvora.

chevron-right