TTIP (Transatlantsko trgovinsko i investicijsko partnerstvo) sporazum je koji predstavlja novu globalnu ofenzivu kapitala u svojoj najizraženijoj formi, a o njemu se pregovara u tajnosti, bez mogućnosti demokratskog odlučivanja i uvida javnosti. No, istovremeno diljem svijeta protiv TTIP-a raste otpor organizacija civilnog društva, društvenih pokreta i inicijativa te lijevih i zelenih političkih partija, kao i sindikata i lokalnih vlasti. Oni nastoje zajedno ukazati na štetnost i pogubnost tog sporazuma, koji cilja ukloniti regulatorne barijere profitu multinacionalnih kompanija i uspostaviti novu institucionalnu arhitekturu koja to trajno omogućava – upozoreno je na tribini o regulatornoj kooperaciji predloženoj u TTIP-u na Subversive Festivalu u zagrebačkom Kinu Europa.
O TTIP-u se do nedavno u Hrvatskoj gotovo i nije raspravljalo, no organizacije civilnog društva prepoznale su važnost ove teme za građane i otvorile je (u) javnosti, podsjetio je Vedran Horvat, voditelj zagrebačkog ureda Heinrich Böll Stiftung. Iako je Hrvatska mala zemlja, utjecaj TTIP-a na nju mogao bi biti velik i stoga se sa zanimanjem očekuje studija utjecaja učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo koja je, tvrdi Vlada, u izradi. Međutim, pitanje je, kao i u nekim drugim zemljama, što se sve uzima u obzir pri izradi takvih studija, naime, je li osim izračuna koristi pažnja poklonjena i mogućim štetama i gubicima u obliku radnih mjesta i/li posljedica po okoliš s druge strane.
Jedan od ključnih problema s TTIP-om leži u tome što bi on u budućnosti mogao multinacionalnim kompanijama omogućiti da preko ISDS mehanizma na privatnim tribunalima iza zatvorenih vrata tuže vlade zbog politika koje štite zdravlje, okoliš, radna i demokratska prava ako procijene da bi im te politike mogle umanjiti očekivane profite, upozorila je Lora Verheecke iz Corporate Europe Observatory naglasivši da je tu riječ o «sužavanju demokracije i prostora za promjenu».
Tajne TTIP-a u uklanjanju prepreka?
Iako je proces oko TTIP-a manje tajan nego prije, riječ je o dojmu, upozorava, jer se neke stvari jesu probile do javnosti, međutim, kad Europska komisija ističe da su pojedini dokumenti pušteni na uvid javnosti, mi i dalje ne znamo sadržaj ispregovoranog, već EU pregovaračka stajališta, a to nije dovoljno. Verheecke je upozorila i na novu inicijativu EK o «uklanjanju birokratskih prepreka» iz buduće i postojeće europske regulative. U dokument nazvanomu "Bolja regulacija za bolje rezultate", koji je EK poslala Europskom parlamentu, Europskom vijeću, Odboru za ekonomiju i socijalu te Odboru za regije, predlaže osnivanje šesteročlanog odbora stručnjaka čija bi zadaća trebala biti propitivanje svakog ne samo sadašnjeg, nego i buudćeg zakona kako bi se otkrilo i uklonilo prepreke boljem poslovanju.
U tom Odboru bi trebali biti i vanjski članovi, ali nije jasno tko bi ih birao, kako i na koji mandat što je dodatno udaljavanje od ideje demokracije i od samih građana te vlasti utemeljene u državama članicama, koju su izabrali građani i koncentriranej moći u tijelo nad kojim nema demokratske kontrole. Dočim ono može u jednom dijelu zaustaviti EK ako bi propisi išli u smjeru koji ne odgovara korporacijama – koji nije «business friendly».
"Napad na ostatke ostaka socijalne države"
U opasnosti je i "princip predostrožnosti" koji u Europi onemogućava trgovanje proizvodima oko čije sigurnosti ne postoji konsenzus u znanstvenim krugovima dok bi prilagođavanje europskih standarda znatno nižim američkima moglo rezultirati primjerice odobravanjem uporabe pesticida zabranjenih u EU, a dok je u SAD zabranjeno koristiti 19 kemijskih spojeva u EU taj broj iznosi više od tisuću. Što se tiče ISDS mehanizma, Verheecke je podsjetila da se takvu vrstu mehanizma može naći u nekim trgovinskim sporazumima sa SAD-om iako on nema pozitivne učinke na gospodarstvo i investicije.
Dok se iz poborničkih tabora s oba kontinenta govori o povećanju životnog standarda i povećanju zaposlenosti, ekonomske analize kao i primjeri ovakvih sporazuma iz prošlosti, primjerice NAFTA, ukazuju na to da će doći i do izrazitog porasta nezaposlenosti i pada ili zanemarivog gospodarskog rasta. Upravo suprotno, upozoravaju protivnici TTIP-a, čiju peticiju možete potpisati ovdje, s obje strane Atlantika, putem TTIP-a multinacionalne kompanije se kane postaviti iznad država i ovaj sporazum predstavlja krajnji oblik kapitalističkog napada na ostatke ostataka socijalne države, novi udar na javni sektor i globalno podčinjavanje kapitalu u vidu ekstremne liberalizacije i fleksibilizacije tržišta roba i rada.