Protiv politike straha i netolerancije, podjela i isključivosti
S obzirom na to da mnogi pripadnici nacionalnih manjina osjećaju povećanu nesigurnost i nelagodu zbog ponovne eskalacije straha i netolerancije u Hrvatskoj, u njihovo ime saborski zastupnici nacionalnih manjina, koji su potpisali Deklaraciju protiv nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj, traže solidarnost i pomoć svih odgovornih institucija, u prvom redu hrvatske Vlade, Europske unije i institucija civilnog društva.
«Deklaracijom protiv nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj izražavamo svoje najoštrije suprotstavljanje diskriminaciji i pozivima na diskriminaciju svih onih koji su drugačiji od većine po svojim individualnim i kolektivnim osobinama, uključujući nacionalne, vjerske, rasne, rodne i dobne karakteristike te političke i idejne orijentacije», stoji u Deklaraciji, koju su u Puli potpisali saborski zastupnici nacionalnih manjina Furio Radin, Nedžad Hodžic, Milorad Pupovac, Dragan Crnogorac, Sandor Juhas, Veljko Kajtazi, Vladimir Bilel i Milan Horvat te predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer.
«Nije problem što europarlamentarka Ruža Tomašić iznosi stavove kojima poziva na etničku netrpeljivost i etničko čišćenje, ali je problem što je to osoba koja na izborima dobije najveći broj preferencijalnih glasova političke desnice», upozorio je zastupnik bošnjačke manjine Nedžad Hodžić ocijenivši zabrinjavajućim položaj nacionalnih manjina u hrvatskom društvu, a podsjetio je i na uzvikivanje ustaškog pozdrava na maksimirskom stadionu: «Nije problem u Joeu Šimuniću, već u 20.000 ljudi koji odgovaraju na takav poziv i to je ono čega se mi bojimo, a to je, uvjeren sam, dovelo i do podjela u društvu, a samim time i do toga da danas ne znamo kako obilježiti 20. obljetnicu Oluje».
Upravo su manjinski zastupnici bili dio nacionalnog konsenzusa da Hrvatska postane članica Europske unije, da bi danas okrenula leđa europskim vrijednostima», podsjetio je zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac i napomenuo: «Nažalost, danas moramo utvrditi kako je taj konsenzus i ta politika doživjela potpuni kolaps i da Hrvatska nakon što je postala članica EU okreće leđa europskim vrijednostima, među kojima su najvažnije one političke tolerancije, vrijednosti međuetničke tolerancije, te zaštite ljudskih i manjinskih prava».
«Nacionalizam i nacionalistička isključivost, a u nekim slučajevima fašizirane poruke, predstavljaju ozbiljnu prijetnju našoj ukupnoj demokraciji, a posebno manjinskim zajednicama», poručio je Pupovac i pokazao na svojem mobitelu kako je i danas preko društvenih mreža dobio prijeteću poruku 'Posadio sam vrbu za Milorada Pupovca'. Stoga se, naglasio je, zastupnici nacionalnih manjina iznova moraju boriti za europsku Hrvatsku i dignuti svoj «glas protiv politike straha i netolerancije, podjela i isključivosti».
Deklaracija protiv nesnošljivosti i etnocentrizma u Hrvatskoj bit će upućena i europskim institucijama, naime, kako je upozorio Tolnauer, u Hrvatskoj se nakon ulaska u EU počelo marginalizirati pitanja oko prava nacionalnih manjina iz Ustavnog zakona, a zastupnik talijanske manjine Furio Radin izrazio je zabrinutost zbog «tišine u hrvatskom društvu».