Potreba za jačim međunarodnim pritiskom na ukrajinske vlasti u dokumentiranju teških kršenja ljudskih prava dovela je aktiviste za zaštitu ljudskih prava iz Ukrajine u Hrvatsku u goste Documenti - Centru za suočavanje s prošlošću s čijim će predstavnicima uz podršku hrvatskog Ministarstva vanjskih poslova raditi na povezivanju i sistematizaciji kroz bilježenje i istraživanja kršenja ljudskih prava i ratnih zločina u Hrvatskoj, najavljeno je na konferenciji za medije u Kući ljudskih prava.
Dug je put od svjedočanstava i bilješki do izvješća o kršenju ljudskih prava i ratnih zločina, ali ti podaci su važni jer služe kako bi se zapamtilo ubijene, nestale, silovane, sve one koji su proživjeli torturu, istaknula je Vesna Teršelič, voditeljica Documente, koja je podsjetila da su u Hrvatskoj tijekom 90-ih godina prošlog stoljeća policijski i pravni kapaciteti također bili nedostatni u zbrinjavanju civila i procesuiranju zločina te je međunarodni pritisak odigrao veliku ulogu.
Ukrajinski aktivisti će u Hrvatskoj razgovarati s ratnim žrtvama na terenu pa su tako već bili u Pakracu, Lipiku i Okučanima, a razgovor s obiteljima žrtava, kao što su već započeli sa stradalima na istoku Ukrajine, čeka ih u Vukovaru. Kako je kazao Slaven Rašković, koordinator dokumentarno-istraživačkog programa Documente: «Želimo ih pripremiti na ono što ih čeka kad konflikt jednom završi i pokazati kako da izbjegnu eventualne pogreške.»
Hrvatska je od zemlje korisnice međunarodne pomoći u istraživanju i dokumentiranju kršenja ljudskih prava postala zemlja koja sama u tome može pružiti pomoć drugima i kako je kazala Oleksandra Romantsova iz kijevskog Centra za građanske slobode: «"U Hrvatskoj je o tome razrađena metodologija i imamo povjerenje u organizacije koje se time bave».
«Mi smo tek počeli prikupljati podatke o tome tko je nastradao, nestao ili je pretučen, a sve to je prilično teško jer tek što dođemo u neko mjesto, moramo otići jer mu prijeti ponovna okupacija», upozorila je Romantsova i dodala da je trenutno u Ukrajini šest milijuna ljudi u statusu izbjeglica, preseljenih i raseljenih pa je prioritet sistematizirati informacije i educirati se o kvalitetnom radu s ljudima pri čemu unatoč dobroj suradnji s ruskim organizacijama koje se bave zaštitom ljudskih prava, nezadovoljstvo izaziva pasivnost ukrajinske vlade.
