Koliko građani sudjeluju u fiskalnoj politici i proračunskim procesima?

12. svibnja 2015.

Sudjelovanje (participacija) građana u fiskalnoj politici i proračunskim procesima nužno je za ostvarivanje zdravih, učinkovitih i pravednih javnih financija, usklađenih s mogućnostima i potrebama društva. Stoga unatoč dobrim, ali gotovo pionirskim, primjerima iz prakse poput Pazin(n) proračuna, zabrinjava podatak da je samo sedam posto studenata pokušalo sudjelovati u fiskalnoj politici i proračunskim procesima, a manje od 14 posto njih redovito prati medijske informacije o proračunu, kao što je pokazala online anketa koju je početkom 2015. među studentima završnih godina fakulteta u Hrvatskoj proveo Institut za javne financije (IJF).

Premda formalno, pravno i institucionalno postoje preduvjeti za sudjelovanje građana u fiskalnoj politici i proračunskim procesima, provedba je još uvijek daleko od željene razine, upozoravaju Katarina Ott i Mihaela Bronić u najnovijem newsletteru Instituta za javne financije. Podsjećaju da su u zadnjih 15-ak godina osnovane institucije i donesene brojne mjere za postizanje veće transparentnosti proračuna i sudjelovanja građana u proračunskim procesima, no njihovo je funkcioniranje daleko od zadovoljavajuće razine, a pokazuju to i rezultati istraživanja IJF-a.

S obzirom na to da će se mlada populacija još dugo morati nositi s posljedicama trenutno nezdravih, neučinkovitih i nepravednih javnih financija, studenti su odabrani kao njezini predstavnici za anketu u kojoj se ispitivalo interes i informiranost ispitanika te njihovo sudjelovanje u proračunskim procesima, a rezultati su pokazali da su znanje i razina sudjelovanja anketiranih daleko od zadovoljavajuće.

Što se tiče konkretnih brojki, iako 50 posto ispitanika misli kako je moguće sudjelovati, a čak ih 80 posto misli da bi građani trebali sudjelovati u fiskalnoj politici i proračunskim procesima, samo sedam posto ih je to i pokušalo, primjerice postavljajući pitanja o proračunu izvršnim ili predstavničkim vlastima, sudjelujući u javnoj raspravi ili analizirajući proračun, a manje od 14 posto njih redovito prati informacije u medijima o proračunu.


izvor: Institut za javne financije/Ott, Bronić

Anketa je provedena tijekom siječnja ove godine među studentima završnih godina hrvatskih fakulteta. Upitnik je u potpunosti ispunilo 857 studenata, uglavnom u dobi od 22 do 25 godina, u većem broju (gotovo 60 posto) studentica, a iako su bili zastupljeni svi fakulteti (od umjetničkih akademija do medicine), gotovo polovica ispitanika je s ekonomskih fakulteta, i to najviše iz Zagreba i Splita.

"S obzirom na takve odgovore studenata - većinom studenata ekonomije, od kojih bi se očekivao veći interes nego od studenata drugih fakulteta - situacija u cjelokupnoj populaciji vjerojatno je još lošija", upozoravaju Ott i Bronić, podsjećajući pritom i da samo 16 posto odraslih hrvatskih građana ima fakultetsko obrazovanje.

Sudjelovanje građana u proračunskim procesima znači različite načine na koje građani direktno komuniciraju s javnim vlastima o nekima od ključnih pitanja javnih financija, primjerice: u kojoj će mjeri porezni teret snositi bogatiji, a u kojoj siromašniji građani; hoće li se više ili manje javnih sredstava trošiti za obrazovanje ili za zdravstvo,; hoće li se država više ili manje zaduživati; tko će snositi teret toga zaduživanja i slično.

"Institucije i mjere ne bi smjele postojati samo na papiru"

Zanimljivo je da se odgovori, stavovi i komentari anketiranih studenata poklapaju i sa stavovima ispitanika u istraživanju o stavovima građana RH i EU koje je 2014. provela Europska komisija, a čiji rezultati pokazuju da ispitanici ne vjeruju nacionalnim institucijama i žele promjene.  Prema tom istraživanju, više od 70 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je kako smatra da stvari u državi idu u krivom smjeru te da su nezadovoljni funkcioniranjem demokracije, regionalnim i lokalnim vlastima, parlamentom, vladom i političkim strankama. Oko 80 posto građana smatra i da se smanjivanje deficita i duga više ne može odlagati, a njih 90 posto odgovorilo je da su reforme nužne.

„Institucije i mjere ne bi smjele postojati samo na papiru, već bi morale i zaživjeti u široj javnosti", ističu Ott i Bronić podsjećajući da je Hrvatska u zadnjih petnaestak godina, doduše, uglavnom zbog pristupanja EU-u i Partnerstvu za otvorenu vlast, poduzela niz mjera za povećanje transparentnosti i sudjelovanja građana u fiskalnim i proračunskim procesima. Primjerice kroz osnivanje Vladinog ureda za udruge, ali i kroz zakonska rješenja o pravu na pristup informacijama, savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, postojanje vanjskih članova saborskih odbora i povjerenstava i slično.

No, potrebno je i da se građani što više informiraju i aktiviraju, a za to je, između ostalog, „potrebno i građane i medije bolje informirati o proračunu, proračunskim procesima i fiskalnoj politici te mogućnostima sudjelovanja građana, ali i pravovremeno objavljivati cjelokupne ključne proračunske dokumente, poput smjernica ekonomske i fiskalne politike, prijedloga proračuna, izvješće o izvršenju proračuna i ostalih dokumenata na svim razinama vlasti“, podsjećaju Ott i Bronić. I ponovno predlažu i objavljivanje vodiča za građane uz svaki ključni proračunski dokument, u kojem bi se navodilo utjecaj proračuna na prosječnog građanina te sankcioniranje izvršnih vlasti koje se ne pridržavaju proračunskih i fiskalnih zakona i propisa.

chevron-right