Zašto Povjerenstvo za sukob interesa s interneta uklanja imovinske kartice?

04. svibnja 2015.

Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa maknut će danas imovinske kartice sa svojih internetskih stranica i protiv rješenja Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP) pokrenuti upravni spor, kojim će tražiti da se poništi rješenje kojim im je zabranila objavu pojedinih podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika, najavila je predsjednica Povjerenstva Dalija Orešković na konferenciji za novinare.

AZOP je donio rješenje kojim utvrđuje da je objavljivanjem određenih podataka iz izvješća o imovinskom stanju dužnosnika na internetskim stranicama Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, ta institucija povrijedila Zakon o zaštiti osobnih podataka te im se zabranjuje javnu objavu podataka o bračnom stanju, broju djece, neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja i dio podataka o kreditnim zaduženjima prije stupanja na dužnost - naziv institucije kod koje je kredit ostvaren i rok otplate.

Međutim, Povjerenstvo se ne slaže s razlozima niti pravnim tumačenjima kojima je Agencija obrazložila rješenja, ali su dužni poštivati nalog drugog državnog tijela, istaknula je Orešković: "Statistički podaci o posjećenosti i pregledu internetskih stranica povjerenstva pokazuju da interes građana sve više raste. Uklanjanjem ovih podataka imovinska kartica gubi svoju moć i snagu u borbi protiv korupcije. Ti podaci su nužni da se uoče pojedine nelogičnosti ili nesrazmjeri između zakonitih prihoda dužnosnika od onih stečenih za vrijeme trajanja mandata ili okolnosti iz kojih proizlazi mogući sukob interesa".

Uklanjanjem ovih podataka od građana sakrili su se upravo oni podaci koji im daju povoda da postavljaju očita i opravdana pitanja, smatraju u Povjerenstvo i odluku AZOPA ocjenjuju kao veliki korak unatrag.

Kome i zašto odgovara skrivanje podataka?

AZOP je, naime, utvrdio da prilikom objave određenih osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama, Povjerenstvo nije poduzelo odgovarajuće tehničke mjere zaštite te da su zbog takvog propusta Povjerenstva osobni podaci dužnosnika "postali dostupni globalno svjetskoj javnosti". Slijedom toga Povjerenstvu se zabranjuje javnu objavu određenih osobnih podataka dužnosnika na internetskim stranicama kao i omogućavanje da ti podaci budu dostupni putem internetskih tražilica, a ujedno mu se nalaže brisanje određenih osobnih podataka s internetskih stranica kao i poduzimanje odgovarajućih tehničkih mjera zaštite kako bi se spriječilo pregledavanje podataka putem internetskih tražilica.

Premda AZOP nalaže uklanjanje javne objave samo određenih podataka, zbog tehničkih razloga će imovinske kartice biti uklonjene s javne objave u cijelosti, jer kako je kazala Orešković: "Zahtjevu Agencije nije moguće udovoljiti bez provjere svakog pojedinačnog izvješća i pojedinačnog brisanja svakog spornog podatka. S obzirom na broj dužnosnika i na činjenicu da svaki dužnosnik ima između jedne do pet imovinskih kartica, postupak bi mogao potrajati".

Kako je AZOP zborio prije četiri godine?

Međutim, zanimljivo je da se podatke, čiju javnu objavu AZOP sada zabranjuje, u javnosti objavljivalo i na temelju prethodno važećeg obrasca koji se popunjavalo i podnosilo u pisanom obliku. No, kada je prethodni saziv Povjerenstva propisivao taj pisani obrazac, obratio se AZOP-u a kako bi se provjerilo da li objava određenih podataka predstavlja povredu ili je sukladna Zakonu o zaštiti osobnih podataka.

"Tada, 2011. godine, Agencija je odgovorila Povjerenstvu da im javna objava podataka o neto iznosu plaće dužnosnika iz prethodnog zaposlenja kao i podaci o banci, nije  sporna", podsjetila je Orešković i dodala da se do ovog saziva nije vršilo sustavno provjero podataka o imovinskom stanju.

Istaknula je da je iskustvo ovog saziva Povjerenstva u provjeri imovinskih kartica pokazalo da je veliki broj kartica nepravilno popunjen, a kako bi se dužnosnike onemogućilo da u pisanom obrascu ne navedu podatke koje obrazac od njih traži, ovo Povjerenstvo je razvilo obrazac koji se podnosi u elektroničkom obliku u kojem informatički program ne dopušta da dužnosnik ne navede podatke o banci ili drugom vjerovniku, istaknula je Orešković: "Taj novi obrazac stupio je 15. siječnja i to je trenutak u kojem objava podataka postaje problem".

Upitana zašto misli da je Agencija baš sada donijela odluku o brisanju tih podataka, Orešković je odgovorila da smatra da se radi o različitim tumačenjima unutar jednog državnog tijela, no nije željela komentirati radi li se u pozadini te odluke o političkoj spletki budući da je ova godina izborna godina. Zakonom o sprečavanju sukoba interesa predviđeno je da se upravni spor mora riješiti u roku od 60 dana, ali odluka Upravnog suda, smatraju u Povjerenstvu, uslijedit će puno kasnije nego što će oni moći objaviti pročišćene imovinske kartice. Tvrde da su problem imovinske kartice u pisanom formatu, njih oko 15.000 koje treba provjeriti, a kad pročiste kartice, one će biti dostupne u registru, ali bez podataka čiju je objavu zabranio AZOP.

chevron-right