Nove ustavne suce Sabor bi trebao izabrati između profesorice ustavnog prava Sanje Barić, sutkinje zagrebačkog Županijskog suda Ivane Čalić i bivšeg glavnog državnog odvjetnika Mladena Bajića. Njih troje od ukupno 11 kandidata dobilo je u tajnom glasovanju najveći broj glasova prisutnih članova saborskog Odbora za Ustav. Naime, kandidate su odabrali zastupnici vladajuće većine te HDSSB-ov Josip Salapić i laburist Dragutin Lesar, a HDZ-ovi zastupnici ni ovaj put nisu bili na sjednici Odbora.
Barić je dobila svih devet glasova prisutnih članova Odbora, za Čalić je glasalo njih osam dok je jedan bio protiv, a Bajić je dobio sedam glasova za i dva protiv. Tko će od njih popuniti dva mjesta u Ustavnom sudu trebali bi odlučiti saborski zastupnici dvotrećinskom većinom. Međutim, do odabira kandidata koje će Odbor predložiti Saboru trebalo je doći na drugačiji način – kako je podsjetio Lesar, prvotno je bilo dogovoreno da se boduje svih 11 kandidata te da Saboru bude ponuđena lista na kojoj bi bili svi kandidati koji osvoje podršku više od polovice članova Odbora.
Lesara je promjena uznemirila do te mjere da je razmišljao o povlačenju iz odlučivanja, no ustvrdio je da to ipak neće učiniti samo zato da ga netko ne bi optužio kako je kriv za još jedan neuspjeli pokušaj izbora ustavnih sudaca. «Do kraja godine mandat će isteći još petero ustavnih sudaca zbog čega bi Ustavni sud mogao ostati bez kvoruma, a već je bez jednog suca još od 2010., kad se nije uspjelo osigurati dvotrećinsku potporu za imenovanje nasljednika sutkinje Nevenke Šernhorst. Tada je na vlasti bio HDZ, a u oporbi
izvor: HINA/ Daniel KASAP / dk
Čija je ovo sramota?
«Neću gatati, ali može se dogoditi se izvede manevar tako da i ovaj put izbor sudaca Ustavnog suda ne uspije. Iako sam do sada vjerovao u izbor, sada sumnjam u tu namjeru. Kada ih Sabor tri puta ne uspije izabrati, može se pojaviti netko s prijedlogom da se Ustavni sud ukine jer Sabor ne može izabrati suce. Zar Sabor i najviši dužnosnici stranaka koje čine dvije trećine ne mogu osigurati izbor sudaca, a da ovog cirkusa nema? Ne amnestiram od odgovornosti ni Tomislava Karamarka, niti Zorana Milanovića, jer je očito da bez njihova dogovora neće biti izbora. Očekivao sam da će dvotrećinska većina, koja postoji i bez HDZ-a, biti odgovorna. Čija je ovo sramota? Kakvu poruku javnosti šaljemo? Ne dao Bog da Sabor dobije ovlasti da bira predsjednika države, kako su neki predlagali, ne bi ga imali 20 godina», razočarano je poručio Lesar.
«Da smo htjeli opstruirati izbor ustavnih sudaca, mogli smo čekati s time do kraja godine. Želja onih koji dolaze na sjednice Odbora je izabrati te osobe i osigurati kontinuitet rada Ustavnog suda. Problem koji se stvorio je to što određena grupacija koja ima trećinu u Saboru može opstruirati izbor, ne pojaviti se ovdje i onda mi moramo odgovarati za njih', odvratio je
izvor: HINA/ Daniel KASAP / dk
Do kvalitete jasnim procedurama
«Opstruiranje rada Sabora je jedna vrsta antidemokratske rabota što ja nazivam nasiljem, nasiljem nad demokracijom. Želim to reći javnosti jer je HDZ-u uzaludno govoriti. Očito ne žele da se izaberu suci Ustavnog suda. To je sasvim jasno. Vjerojatno će pokušati napraviti sve da ne dođe do izbora ustavnih sudaca jer po njima će neka nova pretpostavljena nova situacija, u kojoj bi oni trebali biti većina, bila za njih pogodnija da odaberu svoje ljude. Ja još uvijek vjerujem da mi u Saboru možemo, da smo pametni i odgovorni, izabrati suce Ustavnog suda», kazao je Jurjević.
«Očito su svjesni da ne može biti sve kako su oni zamislili, a onda neće biti nikako. To je jedna neodgovorna opozicija, a takvi su bili i dok su obnašali vlast. Netko će reći da imaju pravo da ne dođu pa tako mjesecima. Ja još ne znam nikoga tko je odbio primiti plaću jer nije dolazio i ne ispunjava svoje dužnosti», dometnula je
«Ako hoćete pravi Ustavni sud, morate odustati od laži da postoje ustavni suci koji nikome ne pripadaju. Pa gdje ćete naći takve ljude? U svakoj državi koja ima Ustavni sud radi se o političkom sudstvu i određeni kandidati su rezultat preferencija političkih aktera. Jedino ovdje bez prekida mistificiramo. Svrha procedure izbora ustavnih sudaca trebala biti upravo da pokaže 'tko je čiji', umjesto da se vode tajni pregovori koji rezultiraju izborom kandidata kojima nije mjesto u Ustavnom sudu», upozorio je vanjski član Odbora i profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilištta u Zagrebu Branko Smerdel te poručio da bi kvalitetu kandidata trebalo osigurati primjerenim procedurama.
