Što će pokazati Vladina studija o učinku TTIP-a na gospodarstvo RH?

23. travnja 2015.

Vlada Republike Hrvatske podržava pregovore za sklapanje TTIP-a i u procesu je izrade studije njegova utjecaja na hrvatsko gospodarstvo, nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima. Ukupni učinci TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno se ne mogu izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora, a o mogućem formiranju Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nema informacija – stoji u odgovoru Banskih dvora na pitanja koja je Vladi prije mjesec dana na temu TTIP-a uputila Mirela Holy, saborska zastupnica i šefica ORAH-a.

Europska Unija, točnije Europska komisija, već gotovo dvije godine vodi pregovore s SAD-om o transatlantskom trgovinskom i investicijskom partnerstvu poznatijem pod kraticom TTIP. Činjenica da se proces pregovora zbog zahtjeva američke strane, vodi u tajnosti i daleko od javnosti zaobilazeći uobičajene demokratske procedure, kod građana izaziva veliko nepovjerenje i strah da TTIP ne nosi ništa dobro.

Zbog realne bojazni da bi ovakav sporazum zauvijek ugrozio državnu suverenost svake pojedine države članice EU i dostignute standarde u zaštiti zdravlja, okoliša, radničkih prava i osobnih ljudskih sloboda, vlade većine zemalja članica EU otvorile su javnu raspravu o TTIP-u, a neke su izradile analize učinaka TTIP-a na svoje nacionalne ekonomije. Slovenija je, primjerice, do sada izradila čak dvije analize učinaka TTIP-a i po svakoj je rezultat njegove primjene bio vrlo nepovoljan za slovensko gospodarstvo.

Što Vlada RH misli o TTIP-u i kada kani otvoriti javnu raspravu?

U Hrvatskoj kvalitetne rasprave o TTIP-u zasad ima jedva u tragovima, a civilna scena pokušava polako „gurati stvari“ pa je i Holy sve to nagnalo da Vladi postavi sljedeća pitanja: „Je li hrvatska Vlada izradila analizu dosada poznatih učinaka TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo i ako jest – zašto javnost s njom nije upoznata? Tko uopće u ime Vlade RH sudjeluje u pregovorima oko TTIP-a? Postoji li službeno Vladino stajalište vezano za TTIP i ako postoji - zašto Sabor i javnost nisu upoznati s njime? Hoće li i kada Vlada na temu TTIP-a otvoriti javnu raspravu sa zainteresiranim dionicima - Saborom, sindikatima, HGK-om i udrugama poslodavaca, strukovnim udruženjima, građanima i civilnim društvom? Hoće li se u Saboru formirati Odbor za praćenje pregovora o TTIP-u?“

„Vlada Republike Hrvatske podržava pregovore za sklapanje Partnerstva za transatlantsku trgovinu i ulaganja (TTIP). Radi se o konkretnoj prilici da EU i SAD stvore najveći prostor slobodne trgovine na svijetu. Uklanjanjem regulacijskih i carinskih prepreka te usklađivanjem standarda, pri čemu će se uvijek voditi briga o interesima europskih građana, otvaraju se velike prilike za rast zapošljavanja te razvoj inovativnih proizvoda i usluga. TTIP je također jedinstvena prilika za hrvatske izvoznike, posebno one koji već posluju na tržištu SAD-a i investitori s obje strane Atlantika imat će lakše uvjete poslovanja, a o tome izravno ovisi i rast hrvatskog gospodarstva“, navodi se u odgovoru Banskih dvora, koji potpisuje Vesna Pusić, prva potpredsjednica Vlade i šefica Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje „nema informacija o mogućem formiranju Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru“.

Vlada u procesu izrade studije o utjecaju TTIP-a na gospodarstvo RH

No, Vlada je, tvrde, u procesu izrade studije utjecaja TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo, nakon čega planira povesti široku javnu raspravu o pregovorima, odnosno „intenzivirati aktivnosti radi informiranja javnosti te poslovne zajednice o koristima TTIP-a u koje namjerava uključiti i organizacije civilnog društva i građane“. Vlada tvrdi i da se ukupne učinke TTIP-a na hrvatsko gospodarstvo trenutno ne može izračunati jer još uvijek nije poznat ishod pregovora, koje u okviru zajedničke trgovinske politike EU-a, u ime svih država članica vodi Europska komisija.

Za zajedničku trgovinsku politiku i zastupanje hrvatskih interesa i stajališta u pregovorima međunarodnih trgovinskih sporazuma nadležno je Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, a službena stajališta u vezi svih trgovinskih pregovora, pa tako i TTIP-a, iznose se i usklađuju na sastancima Vijeća za vanjske poslove u formatu ministara trgovine, objašnjava Vlada i dodaje: „Hrvatska nacionalna stajališta za Vijeće za vanjske poslove, koje se u formatu trgovine sastaje dva puta godišnje, usvajaju se sukladno Pravilima o postupku usvajanja stajališta RH u radu Vijeća EU i Europskoga vijeća te postupcima zbog povrede prava EU iz Odluke o osnivanju međuresorne radne skupine za europske poslove (NN 78/2013, Zakon o Vladi Republike Hrvatske NN 150/11, 119/14)“.

Zašto nema Odbora za praćenje pregovora o TTIP-u u Saboru?

Osim toga, „stajališta u vezi pregovora trgovinskih sporazuma države članice iznose i usklađuju na sastancima Odbora za trgovinsku politiku Vijeća EU te tehničkim sastancima koje organizira Europska komisija. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, kao nadležno tijelo za zajedničku trgovinsku politiku, prikuplja i usklađuje hrvatska nacionalna stajališta po temama i s drugim tijelima državne uprave koja sustavno prate tijek i napredak pregovora u dijelu svoje nadležnosti. U definiranju hrvatskih stajališta MVEP surađuje i s gospodarstvenicima, posebice izvoznicima i ostalim zainteresiranim skupinama, a radi što boljeg definiranja i zastupanja hrvatskih interesa u pregovorima o TTIP-u. Organiziraju se i stručni sastanci s predstavnicima tijela državne uprave i poslovnim udruženjima na kojima predstavnici MVEP-a izvještavaju o tijeku i napretku pregovora, tvrdi Vlada.

Banski dvori smatraju da je „za Hrvatsku važan dobar rezultat pregovora u poglavlju o malom i srednjem poduzetništvu jer bi TTIP trebao ukloniti nepotrebne troškove, administrativne prepreke i pojednostavniti postupke koji će olakšati trgovinu malim i srednjim poduzetnicima koji dominiraju hrvatskim gospodarstvom. Očekuju i bolji okvir za ulaganja koji će pružati visoke standarde na području zaštite ulaganja te učinkovite mehanizme za rješavanje sporova, kao i dobar rezultat u području mobilnosti jer Hrvatska pored još četiri države članice EU-a nije uključena u američki program bezviznog režima putovanja“, navodi Vlada i zaključuje da „Hrvatska podržava i zajedničke napore EU i SAD-a u uspostavi konkurentnog energetskog sektora, posebno što se tiče opskrbe energijom“.

chevron-right