"Krajnje je vrijeme da se i u Hrvatskoj raspravlja o TTIP-u i CETA-i"

17. travnja 2015.

Dok diljem Europe bukti rasprava o kontroverznim međunarodnim sporazumima TTIP-u i CETA-i, u Hrvatskoj se o njima govori u tragovima, upozoravaju aktivisti iz redova civilnog društva, koji su uoči Globalnog dana akcije protiv TTIP-a i CETA-e (18. travnja) od Sabora, koji mora štititi demokratsku proceduru i javni interes, zatražili pokretanje javne rasprave. Zastupnicima su nakon konferencije za novinare održane ispred parlamenta uručili pismo kojim ih pozivaju da se do 1. svibnja javno očituju o svojem stavu o ovim sporazumima s dalekosežnim posljedicama po sve sfere života i funkcioniranja demokracije s obiju strana Atlantskog oceana.

Aktivisti građanske inicijative 'Zaustavimo TTIP' te organizacija civilnog društva Baze za radničku inicijativu i demokratizaciju - BRID, Zelene akcije, GONG-a i sindikalnih središnjica SSSH-a i NHS-a vjeruju da će sniziti razinu ljudskih prava u područjima rada, kvalitete hrane i zaštite okoliša u Europskoj uniji. Stoga, osim što organiziraju niz događanja, upozoravaju kako je „krajnji tren da se građani Republike Hrvatske kao građani Europske unije temeljito informiraju i krenu u akciju u obranu svojih prava i same demokracije, koja je pod ozbiljnom prijetnjom suspenzije ako se informacije o sadržaju ovih trgovinskih sporazuma pokažu točnima“.

Potpisivanje peticije protiv sklapanja trgovinskih sporazuma TTIP i CETA još uvijek traje, a zasad je prikupljeno više od milijun i šest stotina tisuća potpisa, istaknuli su aktivisti, koji posebno kritičnima smatraju nove pravne mehanizme koji donose trgovinski sporazumi u korist investitora, naime, kako su upozorile predstavnice sindikalnih središnjica Ana Milićević Pezelj (SSSH) i Marija Hanževački (NHS): „Njima se u pitanje dovodi samu demokratsku proceduru donošenja zakona te zaštitu javnog  interesa u pravosudnim postupcima, a otvoreno se pogoduje multinacionalnim kompanijama, kojima se omogućuje ne samo poslovni i trgovinski primat, nego i svojevrsno izuzimanje iz zakonskih odredbi koje vrijede za sve. Istovremeno,  uvođenjem tzv. tijela za regulatornu suradnju otvara se prostor da multinacionalne korporacije aktivnije utječu na buduće zakonske propise i kreiraju ih prema vlastitim poslovnim planovima s ciljem povećanja profita, a ne zaštite javnog interesa“.


izvor: 'Zaustavimo TTIP'

Manjkav demokratski nadzor parlamenata i javnosti

Problematično rješavanje sporova između investitora i država 'ISDS' ( investor-state dispute settlement - ISDS) pojasnio je Dejan Derežić iz inicijative 'Zaustavimo TTIP': "Međunarodne korporacije dobivaju mogućnost tužiti države kad god parlamenti donose zakone koji ugrožavaju njihov profit, bilo da je riječ o minimalnim plaćama, privatizaciji zdravstva, zaustavljanju iste i slično. Drugi kritični moment su regulatorna tijela kojima će se idućih godina i desetljeća omogućiti da usklađuju propise između Europe i SAD-a što će u principu ići na smanjivanje regulativa, od okoliša i prehrambenih standarda do radničkih prava".

„Prema dostupnim informacijama o tijeku pregovora, postoji bojazan da će visoki standardi i propisi u zaštiti potrošača te kvaliteti i porijeklu hrane biti vjerojatno smanjeni, a da bi se omogućila 'slobodnija”'trgovina na štetu europskih proizvođača i potrošača“, upozorio je Mario Kikaš iz BRID-a, a s obzirom na to da se ovi sporazumi tiču i hrvatskih građana jer bi ih Hrvatska morala ratificirati kao punopravna članica EU, Marina Škrabalo iz GONG-a naglasila je:  „Od zastupnika i saborskih klubova tražimo javno očitovanje do 1. svibnja koji su njihovi stavovi o ovim sporazumima. Znamo da oni zabrinjavaju i građane i sindikate i organizacije civilnog društva, no parlamenti su ti koji će dati posljednju riječ ratifikacijom i mi tražimo i očekujemo da napokon i u Hrvatskoj zaživi javna rasprava“.

chevron-right