Ustavni sud proglasio je nedopuštenim referendumsko pitanje o zabrani izdvajanja pratećih i neosnovnih djelatnosti u javnom sektoru, za koje je 17 sindikata prikupilo više od 600.000 potpisa građana.
Cilj referenduma o 'outsourcingu' je zaštititi parcijalne interese jedne skupine zaposlenika u javnom sektoru te onemogućiti Vladi i Saboru bilo kakve buduće intervencije u postojeći radnopravni model, smatra Ustavni sud: „Referendumskim pitanjem nastoji se unaprijed (preventivno) zabraniti svaka eventualna buduća promjena postojećeg zakonskog uređenja radnopravnog statusa zaposlenika koji obavljaju prateće i neosnovne djelatnosti u javnom sektoru i tako zaštititi njihove parcijalne interese. Umjesto pronalaženja mehanizma koji će te parcijalne interese uravnotežiti s općim interesima društvene zajednice, Organizacijski odbor u zakonu predlaže blanketne zakonske zabrane kojima zaštitu tih parcijalnih interesa izravno suprotstavlja temeljnoj logici općeg funkcioniranja demokratske države".
Ustavni sud u svojoj odluci, za koju mu je trebalo samo oko četiri mjeseca, napominje da je riječ o općoj zabrani izdvajanja, ali i obavljanja pratećih djelatnosti na bilo koji način osim po zaposlenima u javnom sektoru. Takve blanketne zabrane mogu ograničiti ili onemogućiti promjene bez kojih nema napretka u provedbi nužnih gospodarskih, socijalnih, političkih i administrativnih reformi, a time ni napretka samog društva, tumače ustavni suci.
Muke po anglizmima i prisjećanju na ZOR
Osim što su ustavni suci imali volje i vremena upozoriti i na „neprimjerenost uporabe izraza „outsourcing“ u hrvatskom pravnom sustavu“, u svojoj su odluci naglasak stavili na predstavničku demokraciju, i to pretežito parlamentarnog tipa, podsjećajući da Vlada ima isključivu ustavnu ovlast i obvezu predlaganja državnog proračuna, usmjeravanja te nadzora rada i razvoja državne uprave i javnih službi, kao i brigu o gospodarskom razvitku zemlje.
„Blanketne zakonske zabrane predviđene prijedlogom zakona utječu i na isključive ovlasti Vlade i Sabora u pitanjima relevantnima za državni proračun“, upozorava Ustavni sud i ističe da nije ovlašten prosuđivati prikladnost ili pravednost drugih mogućih rješenja za javni sektor. Ta je prosudba, kažu ustavni suci, isključivo u nadležnosti političkih vlasti, a zaključuju da bi i onda kada bi bila riječ o zakonu koji je donio Sabor, „Ustavni sud iz tih istih razloga takav zakon ukinuo zbog njegove nesuglasnosti s Ustavom“.
Slično kao i kad je bila riječ o Zakonu o radu, Ustavni sud je kazao da bi se u ovom slučaju glasovalo o projektu od kojeg je Vlada već ranije odustala: „Iako je Vlada već u trenutku prikupljanja potpisa objavila kako odustaje od provođenja predložene mjere tzv. outsourcinga na dio zaposlenih u državnom i javnom sektoru, Organizacijski odbor je ipak ustrajao s prikupljanjem potpisa za predmetni referendum, upravo u cilju sprječavanja te konkretne vladine mjere, ali s postavljenim pitanjem kojim bi se sveobuhvatno zabranilo izdvajanje obavljanja bilo kakvih pratećih djelatnosti u javnom sektoru, bez obzira na vrstu i tip tih djelatnosti“.
