Nakon što je Visoki upravni sud dopustio hrvatskoj Vladi da i dalje skriva podatke o tome koliko je iz državnog proračuna plaćeno američkoj odvjetničkoj tvrtki Patton Boggs LLP za obranu generala Ante Gotovine i Mladena Markača u žalbenom postupku pred haškim sudom za ratne zločine, GONG je podnio ustavnu tužbu kojom osporava presudu Visokog upravnog suda jer građani imaju pravo znati kako se troše proračunska sredstva.
GONG je, podsjetimo ukratko, još prije tri godine zatražio od hrvatskog Ministarstva pravosuđa dostavu preslike Ugovora o pružanju usluga pravnog savjetovanja sklopljenog s tvrtkom Patton Boggs u vrijeme HDZ-ove Vlade te preslike dodataka Ugovoru. No, taj „vrući krumpir“ Ministarstvo pravosuđa je prebacilo Banskim dvorima vrludajući pritom više ili manje (ne)uspješno zakonskim propisima i datumima i dalje odbijajući uvid u dokumente.
U istom je tonu nastavila i Kukuriku Vlada, kojoj se GONG obratio 2013. te se žalio Povjerenici za informiranje. Ona je uvažila GONG-ovu žalbu i naložila Vladi da javnosti podastre tražene podatke na što se Vlada potužila Visokom upravnom sudu tvrdeći da je Povjerenica prekoračila ovlasti. Sud je ove godine obavijestio GONG da je dao za pravo Vladi i poništio rješenje Povjerenice za informiranje, a GONG je potom podnio ustavnu tužbu.
Pravo na pristup informacijama vs. tajnost podataka
Nije, naime, sporno da tijela javne vlasti imaju pravo neke informacije proglasiti povjerljivima ili tajnima (zbog nacionalne sigurnosti, vitalnih interesa RH, neovisnosti, međunarodnih odnosa i slično), ali u slučaju javnog interesa za takve informacije te nadzora javnosti nad radom Vlade i upravljanja javnim sredstvima potrebno je provesti test razmjernosti i javnog interesa - što je Povjerenica za informiranje i učinila.
Međutim, Visoki upravni sud smatra da je ona prekoračila svoje ovlasti primijenivši pogrešni zakon – Zakon o pravu na pristup informacijama (ZPPI) umjesto Zakona o tajnosti podataka (ZTP). Sud smatra da Povjerenica nema ovlasti ocjenjivati da li vlasnik informacije - u ovom slučaju Vlada, opravdano ili neopravdano klasificira neku informaciju, nego samo ispitati je li to tijelo javne vlasti pravilno provelo test razmjernosti i javnog interesa.
No s obzirom na takvo tumačenje, GONG pita – čemu uopće služi institucija Povjerenice za informiranje? Tim više jer je Sud istovremeno kontradiktoran upozoravajući da Povjerenica može samo utvrditi da li se u konkretnom slučaju pristup informaciji može ograničiti radi zaštite nekog od zaštićenog interesa i da li bi omogućavanjem pristupa informaciji taj interes bio ozbiljno povrijeđen. Naime, upravo to je Povjerenica i napravila – utvrdila je da se pristup ovoj informaciji ne treba ograničiti i da pritom zaštićeni interes neće biti povrijeđen.
Povjerenica za informiranje ili ima pravo testa javnog interesa za klasificirane podatke, ili nema. GONG smatra da prema članku 16 Zakona o pravu na pristup informacijama nedvojbeno ima i da pritom taj test nije ograničen samo na provjeru "formalnog" dijela - je li vlasnik podatka ispravno odradio svoj test javnog interesa. Uostalom, Zakon o pravu na pristup informacijama kao organski zakon ima jaču pravnu snagu od Zakona o tajnosti podataka, a test javnog interesa nalaže Ustav, podsjeća GONG te od Ustavnog suda očekuje ukidanje presude Visokog upravnog suda i vraćanje predmeta na ponovno postupanje.
Razbijanje okoštale kulture tajnosti – dugotrajan proces
U suprotnom, značit će to da su novi Zakon o pravu na pristup informacija i institucija Povjerenice za informiranje bezvrijedni jer ne mogu propitivati već postavljene klasifikacije što dovodi i do pitanja – što radi radna skupina (u koju nije pozvana Povjerenica za informiranje) za izmjenu Zakona o tajnosti podataka? Bez tih izmjena, pokazuju se opet opravdanima GONG-ova upozorenja, ni Zakon o pravu na pristup informacijama ne može biti u potpunosti provođen u praksi, a koliko je vladajućima doista stalo do otvorenosti još i više govori i (ne)osiguravanje sredstava za rad Ureda Povjerenice za informiranje.
Da na razbijanju okoštale kulture tajnosti u ovoj zemlji ima još puno posla, dovoljno govori i da GONG i prije ove ustavne tužbe nije dočekao odgovore Ustavnog suda na još dvije ustavne tužbe također protiv Vlade iz doba HDZ-a, koje su podnesene prije više od tri godine. Upravni sud i tada je odbio GONG-ove žalbe nakon što je Vlada odbila objaviti dnevne redove zatvorenih dijelova sjednica Vlade održanih 2011. godine, zaključno s 15. travnjem, te evidenciju ulazaka i izlazaka fizičkih osoba iz zgrade Vlade 4. kolovoza 2007. godine, na dan kad je održan sastanak koji se pokazao ključnim za aferu Fimi media.
