Hrvatska bi trebala nacionalnim manjinama osigurati pravo na upotrebu vlastitog jezika, preporuča se uz poseban naglasak na ćirilicu u Izvještaju o stanju ljudskih prava Odbora UN-a za ljudska prava, koji izražava i zabrinutost zbog izostanka adekvatne istrage u slučajevima zastrašivanja novinara, kao i kriminalizacije sramoćenja te opet podsjeća na prigovor zbog diskriminacije Roma i Srba te sporog istraživanja slučajeva ratnih zločina.
Zbog činjenice da pripadnici nacionalnih manjina nailaze na probleme u ostvarenju prava na vlastiti jezik kad je u pitanju ćirilica, UN-ov Odbor za ljudska prava pozvao je Hrvatsku da «poduzme dodatne mjere radi promoviranja međunacionalne tolerancije i osiguranja pune primjene prava na upotrebu manjinskih jezika i pisama. I to u skladu s ustavnim okvirom, a s posebnim naglaskom na upotrebu ćiriličnog pisma u Vukovaru i općinama na koje se to odnosi".
«Odbor je posebno zabrinut i zbog stalnih dojava o de facto segregaciji romske djece u obrazovanju i nedostatku prilika za poduku na njihovu jeziku, kao i zbog statistike koja pokazuje ograničenu primjenu prava Roma i Srba u područjima osiguranja stambenog prostora, zdravstvene zaštite, zaposlenja i sudjelovanja u javnim poslovima", upozorava se u izvještaju. Također, napominje se da bi Hrvatska trebala pojačati napore u suzbijanju rasističkih napada represivnih organa, naročito prema Srbima i Romima, kao i pojačati napore u borbi protiv stereotipa i predrasuda protiv LGBT osoba.
Premda pozdravlja dosad napravljeno, UN ipak upozorava da Hrvatska sporo istražuje slučajeve ratnih zločina te bi trebala ubrzati suđenja za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti pri čemu svi slučajevi trebaju biti vođeni bez diskriminacije, neovisno o počiniteljevoj etničkoj pripadnosti, a država bi trebala osigurati i da sve žrtve i njihove obitelji prime adekvatnu odštetu.
"Sramoćenje - prijetnja slobodi izražavanja"
Kad je riječ o zločinima iz mržnje, UN je zabrinut zbog diskriminacije na temelju seksualne orijentacije jer u Hrvatskoj prevladavaju negativne predrasude o lezbijkama, gay osobama, biseksualcima i transrodnim osobama.
UN-ov Odbor za ljudska prava Hrvatskoj sugerira i da "razmotri mogućnost dekriminalizacije sramoćenja", naime, izostankom adekvatne istrage u slučajevima zastrašivanja novinara te zbog kriminalizacije sramoćenja medije se odvraća od "kritičkog izvještavanja o pitanjima od javnog interesa što je prijetnja slobodi izražavanja i pravu na svaku vrstu informacija".
Podsjetimo, Odbor za ljudska prava je tijelo neovisnih stručnjaka koji nadziru kako potpisnice Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima provode potpisane obveze, a sve države su dužne Odboru podnositi redovita izvješća: prvo godinu dana od pristupanja, a zatim na zahtjev Odbora, uobičajeno svake četiri godine.
