Participativno budžetiranje pomaže dobroj ekonomiji i može vratiti povjerenje građana u politiku. No iako moćan alat, ono nije čarobni štapić i također zahtijeva političku volju. Ključno je pritom da građani shvate da mogu sudjelovati u procesima odlučivanja i doista utjecati na konačne odluke. One, međutim, moraju biti i realizirane kako građani ne bi izgubili povjerenje i interes za daljnjim sudjelovanjem, poručeno je s Druge konferencije o dobroj ekonomiji održanoj potkraj tjedna u Zagrebu u organizaciji Zelene mreže aktivističkih grupa (ZMAG) i Zadruge za dobru ekonomiju.
«Dobra ekonomija je ona ekonomija koja podupire kvalitetu života u cijeloj zajednici; koja stvara obilje prilika i mogućnosti da zadovoljimo svoje potrebe bez ugrožavanja drugih; koja prihvaća odgovornost, a njeguje solidarnost; koja pravedno koristi i dijeli resurse; koja poštuje održivost ekosustava», ističu organizatori, koji su u goste, između ostalih, pozvali i Giovannija Allegrettija, najpoznatijeg istraživača participativnog budžetiranja i profesora na Sveučilištu Coimbra u Portugalu te Isabel Xavier Canning, voditeljicu Odjela za participaciju građana Cascaisa u Portugalu kao jednom od najboljih primjera korištenja participativnog budžeta.
Participativno budžetiranje širi se Hrvatskom
Allegrettija, koji je dan ranije održao interaktivno predavanje u Pazinu, oduševilo je participativno budžetiranje u tom istarskom gradu koje provode GONG i Grad te tamošnje Društvo “Naša Djeca” u suradnji s Institutom za javne financije i Udrugom gradova. Njihova iskustva uz pomoć GONG-a bit će od pomoći i drugim gradovima u Hrvatskoj, a sličnim su se putem nedavno uputili i Zelena Istra iz Pule, Eko Pan iz Karlovca te IDEM i ja iz Malog Lošinja uz partnere s Islanda Citizens Foundation. Nakana je građanima spomenutih gradova tijekom sljedeće dvije godine uz tamošnje lokalne vlasti omogućiti priliku da sudjeluju u participativnom budžetiranju.
Naime, odnos s predstavničkom demokracijom je jako važan, istaknuo je Allegretti, dodavši i da proces participativnog budžetiranja nije univerzalan, nego ga treba prilagoditi svakoj sredini i osigurati kulturu dijaloga i dogovaranja kako bi se izbjeglo klijentelizam. Stoga je važno da u raspravama i donošenju odluka sudjeluju osobe dobro upoznate s problemom i da trošenje novca bude transparentno i da ima rezultat koji će odražavati ono što su građani podržali. Zanimljivo je da pritom građani često dođu i do pitanja kako sudjelovati u punjenju proračuna, a ne samo njegovoj raspodjeli, a velik poticaj tom procesu svakako pruža transparentnost.
Inovacije za opstanak i razvoj demokracije
«Transparentnost nije samo bacanje stranica i stranica podataka u nadi da ih nitko neće moći pročitati ili naći smisao u njima, već je riječ o stvaranju drugačijeg načina razmišljanja», istaknuo je Allegretti, dodavši da «treba tražiti konstruktivna rješenja, uključivati što više ljudi koji će sudjelovati, a ne samo sjediti i šutjeti te je naposljetku važan kontinuitet jer bez toga sama participacija nije dovoljna, samo savjetovanje nije dovoljno. Ljudi tako uče razmatrati i biti svjesni različitih perspektiva uz izgradnju međusobnog povjerenja».
Vrijednost i snagu participativnog budžetiranja prepoznali su odlično građani u portugalskom grada Cascaisu u kojem je svaka ideja dobrodošla. Predlagatelji ne moraju odmah imati gotov projekt, a vrijednost ne smije prelaziti svotu od 300.000 eura. Potom građani glasaju o prijedlozima nakon čega slijedi tehnička evaluacija i njihova provedba može trajati između 24 i 36 mjeseci. Proces se, istaknula je ponosno Xavier Canning, stalno mijenja, nadograđuje i obogaćuje novim iskustvima.
A upravo su inovacije koje su uključivale građane preko mjesnih zborova, a potom po tematskim raspravama i sve to uz njihov interes i jako dobar odaziv te volju gradskih vlasti, ono što je oduševilo Allegrettija u slučaju Pazina, koji se uostalom potkraj godine okitio nagradom za uključivanje građana u izradu proračuna za 2015. kao primjer najbolje prakse uključivanja javnosti u odlučivanje u Hrvatskoj.
