HDZ-ovi zastupnici najavili su u srijedu da neće podržati slanje na ocjenu ustavnosti referendumskih pitanja o outsourcingu te o koncesioniranju izgrađenih autocesta, dok laburisti podršku uvjetuju prihvaćanjem niza amandmana, uvjereni da neka obrazloženja Odbora za Ustav vrijeđaju ljude koji su prikupili potpise, kao i one koji su potpisali inicijative. Čelnici inicijativa protiv monetizacije autocesta i za zabranu outsourcinga u javnim službama u srijedu su pred Hrvatskim saborom tražili od zastupnika da odbace prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da se prije raspisivanja referenduma provjeri ustavnost referendumskih pitanja.
U dvjema odvojenim inicijativama prikupljeno je više od potrebnih 10 posto potpisa birača za raspisivanje referenduma, na kojima bi se odlučilo o donošenju zakona kojima bi se zabranilo bilo kakvo izdvajanje pratećih djelatnosti iz javnih i državnih službi te monetizacija izgrađenih autocesta.
Odbor za Ustav predlaže da se oba predložena referendumska pitanja pošalju na ocjenu Ustavnom sudu, a predsjednik odbora Peđa Grbin (SDP) u raspravi je ponovio da bi sveobuhvatna zabrana izdvajanja pratećih djelatnosti "uvela državnu ekonomiju kakve se ne bi postidio ni bivši Sovjetski savez". Tumači i da su oba referedumska pitanja protivna pravu EU, koje jamči tržišne slobode.
Laburisti smatraju da su takva obrazloženja uvredljiva za građane te zahtijevaju da se iz dokumenata koje bi Sabor trebao poslati Ustavnom sudu izbrišu "neistine", poput one da je referendumska inicijativa o outsourcingu pokrenuta samo na temelju najava iz Vlade, ne i na temelju konkretnih dokumenata. "Ova točka obrazloženja izgleda kao da ju je pisao Višinski. Kaže se da su se organizatori vodili istupima pojedinih članova Vlade. Čak i da je to točno, oni na to imaju pravo, ali ne odgovara istini, jer je potpredsjednica Milanka Opačić to predstavila na službenom sastanku kao dio plana fiskalne konsolidacije", rekao je laburist Dragutin Lesar, tražeći da se iz obrazloženja odluke, koju bi trebao donijeti Sabor, izbrišu "lažne i netočne tvrdnje".
Što su vlasti građani?
Njegov stranački kolega Mladen Novak odluku da se od Ustavnog suda zatraži očitovanje o referendumskom pitanju o monetizaciji autocesta nazvao je kupovinom vremena. Odbio je tumačenje da se referendumima želi blokirati država, ustvrdivši da je Vladin cilj rasprodati nacionalna dobra kako bi pokrpala rupe u državnom proračunu.
Da vladajući u nedostatku argumenata pribjegavaju uvredama i omalovažavanju organizatora referenduma uvjeren je i HDZ-ov Goran Marić, koji ne prihvaća Vladine argumente da HAC ne može pokriti vlastite dugove. Upozorio je da koncesionari na Istarskom ipsilonu i Autocesti Zagreb-Macelj naplaćuju dvostruko skuplju cestarinu od HAC-a, te da im država iz proračuna nadoknađuje razliku za izgubljenu dobit. "Kad bi HAC poslovao pod takvim uvjetima, ne bi imao nikakvih problema", uvjeren je Marić, koji kaže i kako oni koji inzistiraju na koncesioniranju izgrađenih autocesta "ne samo da ne žele dobro svom narodu, nego ga i preziru".
Za njegova stranačkog kolegu Branka Bačića nedopustivo je da Vlada u koncesioniranje autocesta ide mimo Sabora. Uvjeren je da je Vlada morala zastati s procesom dok su se prikupljali potpisi za referendum. "Vlada je trebala zaustaviti sve aktivnosti i sačekati ishod potpisivanja, provesti raspravu u Saboru i onda ići na referendum, a ovo je kupovina vremena, dok ministarstvo i dalje nastavlja sa svim aktivnostima, kao da ova inicijativa ne postoji", rekao je Bačić. Uvjeren je da se o budućnosti najvažnijeg prometnog sustava ne bi smjelo odlučivati u kabinetu ministra.
Hoće li čistačice spasiti proračun i služi li sjećanje HDZ?
Peđa Grbin HDZ-ovcima je spočitnuo da jedno govore na vlasti, a sasvim suprotno u oporbi. Podsjetio je da su i outsourcing i koncesioniranje autocesta mjere iz programa gospodarskog oporavka s kojim je HDZ-ova vlada izišla 2010.
Klub SDSS-a podržava slanje referendumskih pitanja na ocjenu ustavnosti, no Milorad Pupovac zatražio je da se preformulira dio obrazloženja uz odluku o monetizaciji, upozorivši kako je jasno da se inicijativa odnosi na autoceste, a ne na sve javne ceste, kako tvrdi Odbor. Kazao je kako SDSS podržava inicijativu za raspisivanje referenduma o koncesioniranju autocesta, "jer dolazi od poštene namjere da se prestane rasprodavati bud-zašto samo da se pokrpi koja rupa". Uvjeren je da Hrvatska ima pravo ograničiti tržišnu utakmicu kad je riječ o zaštiti strateških nacionalnih interesa.
Njegov stranački kolega Mile Horvat smatra da je definicija pratećih djelatnosti koju predlaže inicijativa o outsourcingu preširoka i da bi mogla onemogućiti angažiranje vanjskih izvođača i kad je nužno. Upitao je, međutim, "hoće li čistačice, kuharice i monteri centralnog grijanja spasiti proračun". "Apsurdno je da na toj kategoriji štedimo, kad s duge strane raspravljamo koliko se štedi u agencijama i koliko nas koštaju zakupi javnih prostora itd. Čistačice i kuharice ne trebaju biti medij koji će spašavati proračun", poručio je Horvat.
Sindikati protiv provjere ustavnosti referendumskih pitanja
Čelnici inicijativa protiv monetizacije autocesta i za zabranu outsourcinga u javnim službama u srijedu su pred Hrvatskim saborom tražili od zastupnika da odbace prijedlog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav da se prije raspisivanja referenduma provjeri ustavnost referendumskih pitanja.
Koordinator inicijative "Ne damo naše autoceste" Mijat Stanić iz Nezavisnog cestarskog sindikata optužio je Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav da je "spreman žrtvovati stručnost i kompetentnost za kratkoročni politički cilj" i ustvrdio da će Sabor, ako stane iza takve odluke, pokazati da je instrument u rukama vladajuće politike. Očekujemo da će Sabor imati dovoljno odgovornosti i da nas neće izlagati daljnjim troškovima, te će u roku raspisati referendum u skladu sa Zakonom o referendumom, kako bi građani imali priliku reći da ne žele koncesioniranje autocesta, poručio je Stanić.
Upitan boji li se da će Ustavni sud predugo odlučivati o ustavnosti referendumskog pitanja ili da bi ga mogao odbiti, Stanić je rekao kako su članovi inicijative "apsolutno sigurni da Ustavni sud neće odbiti njihovo referendumsko pitanje", već se radi o kupovanju vremena. Legalisti smo i ne bježimo od bilo kakve provjere, no protiv smo trošenja naših novaca na odugovlačenje i zavaravanje javnosti. Zbog odugovlačenja u pregovorima o koncesiji dolazimo u puno nepovoljniji položaj, upozorio je Stanić dodavši kako, odluče li se ipak građani za koncesiju, Hrvatska treba dobiti što više novaca.
Koordinator inicijative "17 sindikata protiv outsourcinga" Željko Stipić rekao je kako su nakon sedam mjeseci napokon dočekali raspravu o njihovu prijedlogu zakona kojim žele trajno onemogućiti "outsourcing, spin off i slične novotarije u javnom sektoru". Željeli smo zaštiti javni interes, ustvrdio je Stipić i podsjetio da su skupili više od 600.000 potpisa građana. Očekujemo od saborskih zastupnika da ne produžavaju agoniju i da to pitanje ne ide na Ustavni sud, dodao je. I on je odbacio argumente Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav istaknuvši kako sindikati ne žele uspostaviti novo stanje nego zadržati postojeće, pa ako je to protuustavno, onda je tako već pune 24 godine.
Spočitavaju nam da nismo vodili računa o obvezama koje je Hrvatska preuzela prilikom pristupanja EU, a od Ministarstva vanjskih i europskih poslova smo izrijekom dobili potvrdu da se nikada u pregovorima nije govorilo o outosorcingu i spin offu, rekao je Stipić i optužio predsjednika Odbora Peđu Grbina za "klasični spin". Kao ključan razlog navode nam da nismo, kao inicijativa, dovoljno obrazložili zahtjev, a ta obveza propisana je naknadno, nakon što smo već predali potpise, kazao je Stipić.
