Saborska većina izmijenila je Zakon o izborima zastupnika u Hrvatskom saboru te uvela preferencijalno glasovanje i na parlamentarnim, a ne samo izborima za Europski parlament te zabranila kandidiranje pravomoćno osuđenim osobama na više od šest mjeseci za teška kaznena djela.
Riječ je o, kako su predlagale udruge okupljene u inicijativu "Svi mi za Hrvatsku svih nas", kaznenim djelima protiv čovječnosti i ljudskog dostojanstva, genocidu, zločinu agresije, zločinu protiv čovječnosti, ratnom zločinu, terorizmu, terorističkom udruženju, mučenju, ropstvu, kaznenim djelima teškog ubojstva te protiv službene dužnosti i zloupotrebe položaja i ovlasti.
Oporba je nakon dvodnevne burne saborske rasprave revoltirana ponašanjem saborske većine, odnosno činjenicom da je predlagatelj Klub SDP-a na samom kraju i to kad je već počelo glasanje čak dvaput mijenjao mišljenje (a i u danima uoči glasanja je imao "predomišljanja" u vezi pojedinih dijelova zakona) o odredbi kojom se zabranjuje kandidiranje pravomoćno osuđenim osobama na bezuvjetnu zatvorsku kaznu, napustila sabornicu i nije glasala ne želeći sudjelovati u "lakrdiji i blamaži".
Što se tiče zabrane kandidiranja, na kraju je prihvaćen amandman Mirele Holy iz ORaH-a, koja je "preuzela" amandman organizacija civilnog društva, prema kojemu se zabranjuje kandidiranje svima koji su u trenutku raspisivanja izbora osuđeni na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od šest mjeseci i to ako su na izdržavanju kazne ili im tek predstoji njezino izvršenje. Također, sve do isteka rehabilitacijskog roka neće se moći kandidirati osuđeni za najteža kaznena djela te za zlouporabu položaja i ovlasti.
Izmjene izbornog zakona izglasane su sa 77 glasova "za", dva "protiv" (Slavko Linić i Damir Kajin) i tri "suzdržana" (Mirela Holy, Josip Kregar i SDP-ov Damir Rilje).
