Hoće li petak 13. ipak biti dobar dan za demokraciju?

Izmjene Zakona o izborima zastupnika u Sabor izazvale su mnogo polemike u parlamentu, a rasprava koja je trajala cijeli dan i u petak bi mogla biti nastavljena jer situacija s amandmanima još uvijek nije jasna, u večernjim se satima preselila u «Otvoreno» na HTV. Za to vrijeme malobrojni su sabornjaci u parlamentu raspravljali o laburističkom prijedlogu izmjena Zakona o izbornim jedinicama.

«Želi se Sabor napraviti pozornicom, a ne ozbiljnim mjesto. U Saboru se niti danas nije raspravljalo o Izbornom zakonu, već o emocionalno nabijenim temama koje privlače glasače», upozorio je Josip Kregar, neovisni saborski zastupnik, koji smatra da «smo sada u cajtnotu i bira se najmanje loše rješenje. Vrhovi političkih stranaka su neskloni promjenama jer su one udar na njihovu moć».

Pregovori o izmjenama izbornih zakona, podsjetimo, trajali su mjesecima, a konsenzus nije postignut. K tome, posljednji su dani bili protekli u posebno nabijenoj atmosferi u kojoj nije manjkalo teških riječi i govora mržnje nakon povratka Branimira Glavaša. «Kako je moguće da se u 2015. godini treba razgovarati o govoru mržnje. Trebali bismo raspravljati o stvarnim problemima građana, a ne o govoru mržnje. Stranke koje ga potiču treba osuditi», poručio je Dragan Zelić, vanjski član saborskog Odbora za Ustav i izvršni direktor GONG-a, organizacije civilnog društva koja je s grupom zastupnika također radila na prijedlogu reforme cjelokupnog zakonodavstva. Međutim, zasad nije bilo sluha za takav zahvat.

Osim preferencijalnog glasanja, u slučaju kojeg je bilo nekoliko prijedloga, a na kraju je ostao samo SDP-ov jedan preferencijski glas uz prag od čak 10 posto, u javnosti je dosta polemika opet izazvao SDP, koji je prvo odbijao mogućnost zabrane kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela, a potom u dva dana mijenjao mišljenje i «okvir» amandmana, a ni u ovim trenucima još nije poznato kako će dotični izgledati. Naime, ni SDP-ov Peđa Grbin, niti HNS-ov Goran Beus Richembergh se u Otvorenom nisu pojavili, pa se razgovaralo samo prema posljednjim informacijama po kojima bi bilo zabranjeno kandidiranje svima koji su pravomoćno osuđeni na kaznu veću od pola godine.

Oko SDP-ovog se prijedloga diglo dosta bure, a saborski kuolari brujali su da je riječ o «rješavanju» Radimira Čačića, šefa reformista, koji također smatra da je «još uvijek na djelu pokušaj da ga se eliminira iz politike. Građani su rekli da žele preferencijalno glasovanje, no sve se pretvorilo u lakrdiju SDP-a». HDZ, koji tvrdi da oni nisu protiv preferencijalnog glasanja, s druge strane, konstantno lopticu vraća na ustavne promjene iako su i one prošle godine bile na repertoaru, a i mjesecima se radilo oko izbornih izmjena.

No HDZ-ov Dražen Bošnjaković kaže: «Ako su potrebne promjene, treba nam radna skupina koja će podnijeti razuman prijedlog zakon. Cjelovita reforma je dobro došla, ali ona zahtijeva barem dvije godine priprema. Ovo što će sutra biti izglasovano je samo pitanje koliko nešto drži vodu». «Bit će sramotno ako se dopusti kandidiranje zločinaca, kradljivaca i sličnih», upozorio je Zelić i dodao da se ipak nada «da će ovaj petak 13. biti dobar dan za demokraciju u Hrvatskoj».

Inicijativa „Svi mi za Hrvatsku svih nas“, valja podsjetiti, predstavila je vlastiti amandman prema kojem bi se zabrana kandidiranja do isteka rehabilitacijskog roka odnosila na osuđene za najteža kaznena djela: od teškog ubojstva do genocida te za kaznena djela protiv službene dužnosti, odnosno za zlouporabu položaja i ovlasti. Ostali pravomoćno osuđeni ne bi se mogli kandidirati za zastupnika ako u trenutku raspisivanja izbora izdržavaju kaznu ili im tek predstoji izdržavanje.