Nakon mjeseci pregovora i dalje je neizvjesno do kakvih će i hoće li uopće doći do izmjena izbornog zakonodavstva. Od pet prijedloga, koliko ih se u prvom čitanju vrtjelo u Saboru, za konačnu raspravu ostao je tek jedan i njega će, budu li SDP-ovci imali većinu u petak, parlament i usvojiti. Prvu je stepenicu prešao saborski Odbor za Ustav „uskrativši“ blagoslov laburističkom prijedlogu izmjena Zakona o izborima zastupnika u Sabor. Usprkos tome što se u njemu, između ostalog, navodilo i zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenim ratnim zločincima i korumpiranim političarima. No, nije da je SDP smetnuo s uma etiku u Saboru, oni „pišu“ Etički kodeks za saborske zastupnike. Bili ovi ratni zločinci i kakvi drugi kriminalci ili ne.
Da je pokušaj postizanja konsenzusa oko pet različitih prijedloga izmjena izbornog zakona propao i da su u drugo čitanje upućena samo dva prijedloga jer su drugi predlagatelji odustali, podsjetio je laburist Dragutin Lesar govoreći na sjednici Odbora za Ustav na kojoj nije bilo HNS-ovih zastupnika. Njima je od ranije problematičan način na koji bi se utvrđivalo zamjenike preferencijalno izabranih zastupnika.
Laburisti, podsjetio je Lesar, predlažu preferencijalno glasovanje u kojem bi birači imali pravo na listi zaokružiti do tri kandidata kojima daju prednost, a zastupnici bi u Sabor ulazili po broju osvojenih preferiranih glasova bez ikakvog praga. U drugom čitanju predlažu i odredbe o zabrani kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela i djela protiv službene dužnosti te odredbu po kojoj bi se diskvalificiralo izbornu listu koja ne ispunjava najmanje 40 posto kandidata podzastupljenog spola u ovom slučaju tzv. žensku kvotu.
„Jedan preferirani glas, koji predlaže SDP, ne ispunjava obećanje biračima da će moći birati zastupnike imenom i prezimenom“, upozorio je Lesar osvrnuvši se na SDP-ov prijedlog, koji je predstavio Peđa Grbin, a koji predviđa da bi se preferencijalne glasove priznavalo kandidatima koji osvoje najmanje 10 posto glasova koje je osvojila lista. Svaku bi listu moralo potpisati najmanje 1.500 birača, a SDP, koji opet deklarativno inzistira na tzv. ženskoj kvoti, predlaže i ukidanje instituta nositelja liste.
Propuštena prilika?
„Ne znamo hoće li u petak biti išta od ovih izmjena, a ako do njih i dođe, to će biti svojevrsna kamilica. Pitanje je koliko jedan preferirani glas uz prag od 10 posto može osnažiti utjecaj birača u izbornom procesu. Čudi i što nema zabrane kandidiranja pravomoćno osuđenima za teška kaznena djela dok traje rehabilitacija, a potvrda o nekažnjavanju traži se čak i za državnu službu. Ovo je degradacija institucija i svojevrsna sramota za Republiku Hrvatsku da se ratni zločinci i osuđeni za ratno profiterstvo mogu ravnopravno natjecati na izborima i sudjelovati u vlasti“, upozorio je Dragan Zelić, vanjski član Odbora i izvršni direktor GONG-a, koji je izrazio žaljenje što je „propuštena prigoda za sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva“.
„Ovaj zakon nije kamilica, kamilica može biti korisna kod upale grla, a ovo ne može nikako. Kamilica je ljekovita, ovo je prevara birača i podvala“, upozorio je Lesar, a HDZ-ov zastupnik Davorin Mlakar, koji se ovaj put pojavio na sjednici Odbora, ustvrdio je da su „izmjene koje SDP predlaže - kozmetičke prirode“. On se vratio na HDZ-ovu priču o ustavnim promjenama kojima bi se ukinula fiksna kvota za tzv. dijasporu i omogućilo glasovanje u inozemstvu i izvan diplomatsko-konzularnih predstavništava jer smatraju da je njima „ako ne onemogućeno, a ono bitno otežano u usporedbi s drugim biračima u Hrvatskoj“.
Tko drumom, a tko šumom?
„Mi drumom, HDZ šumom“, odvratio mu je SDP-ov Ivo Jelušić, rekavši da HDZ sad priča o ustavnim promjenama dok drugi govore o izmjenama izbornog zakonodavstva dok je stranački kolega Marin Jurjević uvjeren da je razlog HDZ-ova odbijanja predloženog zakona nepopularnost HDZ-ova stranačkog šefa Tomislava Karamarka: „Meni je jasno zašto ste vi protiv preferencijalnog glasovanja. Što god rekli, vi ste protiv tog principa zato što vas vodi najnepopularniji političar u Hrvatskoj, koji sebi ne može dopustiti da bilo tko dobije više glasova nego on osobno. To što vi uvjetujete promjenama Ustava je ono što se u Dalmaciji zove skuža, opravdanje, izlika po principu 'da se Turci ne dosjete“.
Mlakar mu je kazao da je SDP izabrao „zgodnu taktiku, nastojeći očekivanja javnosti pretočiti u jeftine političke bodove“, a on zamjera i što se omogućava glasovanje i osobama kojima je oduzeta poslovna sposobnost, budući da će za njih morati glasovati njihovi staratelji koji će glasovati za sebe i svog štićenika, onda kršiti ustavnu odredbu da svi građani imaju jedan glas.
SDP-ov Nenad Stazić uvjeren je da Ustavni sud ne bi dopustio zabranu kandidiranja pravomoćno osuđenima za najteža kaznena djela jer po Ustavu svatko ima pravi birati i biti biran, a ustvrdio je i da bi zabrana kandidiranja već na temelju optužnice državnom odvjetniku omogućila da utječe na to hoće li se netko kandidirati. SDSS-ov Milorad Pupovac „začudio“ se takvoj tezi upozorivši da bi to značilo da su „sudski organi dio političke utakmica, a on se posebno se osvrnuo na izostanak ujednačavanja izbornih jedinica unatoč odluci Ustavnog suda iz 2010. godine. No, prijedlog laburista da se izmijeni izborne jedinice kako bi se osigurao podjednak utjecaj, i to tako da se umjesto sadašnjih 10, Hrvatsku podijeli u šest izbornih jedinica, nije dobio potrebnu podršku.