Saborski Odbor za Ustav, kao što se i očekivalo, odlučio je jednoglasno Saboru predložiti da od Ustavnog suda zatraži očitovanje o ustavnosti referendumskog pitanja o davanju autocesta u koncesiju. Između ostalog, i zato jer, kako smatra SDP-ov Peđa Grbin, šef Odbora, referendumsko pitanje inicijative „Ne damo naše autoceste", koju je njegov stranački i kolega po Odboru Ivo Jelušić prozvao za manipulaciju, zadire ne samo u ustavne slobode, nego i u preuzete EU obaveze. Odluka je prihvaćena jednoglasno, doduše, na sjednici po običaju nije bilo nikoga iz HDZ-a, a ovaj put niti iz zastupnika laburista.
„Potvrdan odgovor na predloženo referendumsko pitanje značio bi apsolutnu zabranu koncesija, ne samo na autocestama, nego na svim javnim cestama, dakle na ukupno više od 27.000 kilometara izgrađenih autocesta te državnih i županijskih cesta. I to potpunu zabranu davanja koncesija za izgradnju i održavanje cesta, ali i za pružanje javnih usluga poput oglašavanja, ugostiteljstva, trgovine, benzinskih crpki i slično. Ovo bi značilo kršenje poduzetničkih sloboda zajamčenih Ustavom i slobode kretanja roba i usluga zajamčenih pravom Europske unije“, tvrdi Grbin.
Opširno obrazlažući zašto pitanje nije u skladu s Ustavom, a ni s preuzetim EU obvezama, upozorio je: „Dvojbeno je je li takvo isključivanje niza djelatnosti s tržišta racionalno, odnosno ekonomski opravdano. Uvjeren sam da bi takva referendumska odluka značila kršenje niza obveza koje je Hrvatska preuzela kao članica Europske unije pa bi posljedica toga mogla biti blokada novca iz europskih fondova. Osim toga, Hrvatska, kojoj do 2017. na naplatu dolazi 16 milijardi kuna HAC-ovih kreditnih obveza, nalazi se u proceduri prekomjernog deficita koju će teško biti ispoštovati ako država bude morala plaćati jamstva za kredite kojima je financirana izgradnja autocesta. Ne možemo od EU tražiti sufinanciranje Pelješkog mosta, a pritom ne poštivati EU propise“.
"Inicijativa je manipulirala građanima"
Stoga se Ustavnom sudu sugerira i da prije konačne odluke zatraži očitovanje Europskog suda, a to bi konačnu odluku moglo odgoditi za više od godinu dana. U međuvremenu, Jelušić je sindikate i organizacije civilnog društva koje su organizirale prikupljanje potpisa za referendum prozvao za manipuliranje javnošću kritiziravši način prikupljanja potpisa: „Kampanja za prikupljanje potpisa govorila je da bi zbog monetizacije, država mogla izgubiti 80 milijardi kuna, kojima bi se moglo izgraditi 40.000škola i vrtića. Ako je tome tako, ja sam prvi za referendum i protiv monetizacije, ali to nije istina, riječ je o manipulaciji građanima i procedura nije ispunila demokratske kriterije“.
Pitanje treba poslati na ocjenu ustavnosti, složio se i SDSS-ov Milorad Pupovac, ali je upozorio da treba imati na umu i drugu stranu, naime, on razumije Inicijativu koja s obzirom na dosadašnje loše iskustvo s privatizacijama želi zaštititi interese Republike Hrvatske da bi uopće mogla sudjelovati u tržišnoj utakmici i njezinih građana kao korisnika autocesta.
Vanjski član Odbora te izvršni direktor GONG-a, ujedno jedne od organizacija civilnog društva iz Inicijative, Dragan Zelić također je pozdravio slanje pitanja Ustavnom sudu, ali i prozvao Vladu zbog isključivanja javnosti: „Vlada je odlučila uvesti sasvim novi model upravljanja autocestama. Zar stvarno mislite da ste najpametniji i da se oko ovako važne stvari ne možete ni s kim konzultirati? Do zahtjeva za raspisivanjem referenduma ne bi ni došlo da je Vlada sve odradila transparentno, a ne iza zatvorenih vrata. Druga stvar je što nigdje nismo vidjeli kako će se upravljati koruptivnim rizicima i hoće li negdje nekom kapnuti pet posto u džep“. Zelić je odbacio i Grbinovo tumačenje da referendumsko pitanje zabranjuje koncesioniranje svih javnih usluga na izgrađenim cestama, kazavši da pirijedlog pitanja treba čitati u cjelini i tada je vidljivo da se referendumom ne zabranjuju koncesije na sve usluge, nego samo na one vezane uz izgradnju i upravljanje autocestama.
"Zar je Vlada najpamentnija?"
Da je Vlada krivo radila po pitanju transparentnosti, upozorio je i vanjski član Odbora Nenad Zakošek istaknuvši da „Vlada nije dobro iskomunicirala cijelu priču, a socijal-demokratske vlade trebale bi znati komunicirati s javnošću“. Zakošek je također opet apelirao na sređivanje Zakona o referendumu, a sindikalac Mijat Stanić iz Cestarskog sindikata nakon sjednice pozdravio je činjenicu da je Odbor odlučio konzultirati Ustavni sud. Međutim, uvjeren je da Odbor referendumsku inicijativu tumači zlonamjerno: „Tražimo ograničavanje davanja izgrađenih javnih cesta u koncesiju, a u 75. članku smo rekli što je dopušteno koncesionirati – to su neizgrađene javne ceste, a dopušteno ih je onda i gospodarski iskorištavati nakon građenja što znači da ne stoji činjenica na kojoj Odbor temelji svoju odluku. U odluci je cijeli niz političkih razloga koji nisu meritum, a nije istinita ni teza o manipulaciji jer smo tvrdili da gubimo mogućnost zarade 80 milijardi kuna. Naš izračun se temelji na objavljenim parametrima iz Ministarstva, u kojemu nisu nikada napravili nikakav obračun pa javnost i ne zna koliko će netko zaraditi“.
„U Hrvatskoj postoje tri vrste koncesija - za javne usluge, za javne radove i za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra. Koncesijom za javne usluge izgrađene autoceste daju se na upravljanje privatnom investitoru. Koncesijom za javne radove daje se investitoru na upravljanje autocesta koju je izgradio, a kad povrati svoju investiciju, vraća je državi. Koncesija za gospodarsko iskorištavanje općeg dobra daje se za autoceste, ugibališta i sve gospodarske djelatnosti koje se obavljaju na autocestama. Mi predlažemo samo zabranu koncesija za javne usluge“, objasnio je nakon sjednice novinarima Enes Ćerimagić, pravni savjetnik Inicijative iz Zelene akcije. On, kako je istaknuo, smatra da svatko ima pravo vjerovati ni Odboru niti inicijativi, no svoje mišljenje o tome na kraju će donijeti Ustavni sud, koji je sposoban samostalno zaključiti je li inicijativa u skladu s europskim pravom.
