Nakon odluke Ustavnog suda jasno je da treba zaustaviti diskriminaciju gradonačelnika, župana i načelnika općine jer zašto i oni nemaju pravo na pobjedu u 1. krugu s više od 50 posto važećih glasova?
GONG traži jasno definiranje, usklađivanje i promjene izbornih zakona u kojima se bira većinskim sustavom (oba kruga predsjedničkih izbora i izbora za općinske načelnike, gradonačelnike i župane te izbori za zastupnike nacionalnih manjina u Saboru) kako bi se postotak rezultata na izborima računao samo temeljem važećih glasova sukladno uputama Ustavnog suda.
Ustavni sud je u svojoj Odluci o nadzoru nad ustavnosti i zakonitosti izbora za predsjednike Republike Hrvatske podsjetio da se rezultate glasanja utvrđuje samo na temelju važećih glasačkih listića, tj. onih koji sadrže valjani glas birača.
Ustavni sud potvrdio svoje ranije stajalište
Rezultati glasovanja u drugom krugu predsjedničkih izbora utvrđuju se na temelju broja važećih listića, potvrdio je Ustavni sud svoj raniji stav odbivši kao neosnovan zahtjev Hrvatske stranke prava 1861. za nadzorom nad ustavnošću i zakonitošću drugog izbornog kruga zbog pogrešnog izračuna rezultata.
HSP 1861. zatražio je nadzor tvrdeći da je Državno izborno povjerenstvo postupilo protuustavno jer je pobjedu Kolinde Grabar Kitarović proglasilo pogrešno izračunavši postotke samo na temelju važećih listića po kojima je ona dobila više od 50 posto glasova. Kao argument su uzeli ustavnu odredbu da se predsjednika Republike bira većinom svih birača koji su glasovali, iz čega zaključuju da bi postotak trebalo računati temeljem ukupnog broja svih listića. Dakle i važećih i nevažećih, a tom slučaju niti jedan kandidat ne bi dobio više od 50 posto, odnosno apsolutnu većinu glasova potrebnu za izbor.
Ustavni sud u odluci objavljenoj u ponedjeljak 2. veljače je odbio njihov zahtjev pozvavši se na odredbu izbornog zakona da je na ponovljenom izboru, izabran kandidat koji dobije najveći broj glasova birača koji su glasovali.
Podsjetio je i na svoje prijašnje odluke u postupku nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora iz 1995. u kojima, između ostalog, stoji: „Nevažeći glasački listići nisu bez ikakve vrijednosti: oni mogu značiti politički protest, izraz nezadovoljstva izborima ili političkim prilikama, ili pak nemar birača. Zbog toga, a i iz drugih razloga, Zakon određuje da se broj nevažećih glasačkih listića mora utvrditi i evidentirati u statističkim i drugim pokazateljima o izborima. No, nevažeći glasački listići, a u skladu sa zakonskim odredbama, nemaju ulogu u određivanju rezultata i tzv. prohibitivne klauzule“.
Stoga, „Ustavni sud u cijelosti ostaje kod izraženih stajališta iz ranijih svojih odluka budući da ta stajališta izražavaju univerzalno pravilo za određivanje pobjednika većinskih izbora u drugom krugu.“
Što je s ostalim tehničkim neusklađenostima?
GONG također ponovno podsjeća da pitanje listića nije jedino na čemu treba raditi. Postoji, naime, niz tehničkih neusklađenosti na svim izborima poput kratkih rokova za organiziranje izbora, imenovanje biračkih odbora, njihov različit sastav, edukaciju tijela koja provode izbore, različite rokove za kandidiranje, prava i dužnosti promatrača, primjerice, na parlamentarnim izborima političke stranke nemaju pravo promatranja …
O uvođenju preferencijalnog glasanja, sređivanju izbornih jedinica, zabrani kandidiranja osobama osuđenima za neka od najtežih kaznenih dijela, gotovo da je i suvišno govoriti, no recentni događaji ponovno opominju da što prije treba urediti izborno zakonodavstvo.
