Hrvatsku uskoro čeka nekoliko različitih izbora, između ostalog i za članove Državnog izbornog povjerenstva. Naime, 9. ožujka ističe osmogodišnji mandat potpredsjedniku i članovima DIP-a koji nisu iz reda sudaca Vrhovnog suda i u procesu izbora novih članova vrijeme je za podizanje standarda, a ne daljnje zatvaranje izbora onih koji provode i nadziru izbore.
Državno izborno povjerenstvo kao stalno tijelo osnovano je 2007. godine, a njegovi članovi izabrani su u zatvorenoj proceduri bez očiju javnosti jer kandidati nisu prošli javna saslušanja odnosno razgovore pred matičnim saborskim Odborom za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Takav način izbora članova DIP-a nikako ne bi trebalo reprizirati, smatra GONG.
Upravo suprotno, kako bi se osnažilo povjerenje građana i cjelokupne javnosti u rad DIP-a za vrijeme i nakon izbora, a s obzirom na to da je DIP u međuvremenu dobio i važnu ovlast nadzora financiranja političkih stranaka i izborne promidžbe, GONG predlaže Saboru da tijekom izbora potpredsjednika i članova DIP-a primjeni dosadašnju dobru praksu saslušanja i razgovora s kandidatima pred članovima Odbora za Ustav.
Ako može za ustavne suce, može i za članove DIP-a
Upravo se takva praksa primjenjuje kod izbora sudaca Ustavnog suda, pučkog pravobranitelja i povjerenika za informiranje pa nema razloga da se dosegnute standarde ne počnu primjenjivati i na potpredsjednika i članove DIP-a, ističe ova organizacija civilnoga društva.
Tim više jer Sabor, podsjetimo, potpredsjednike i članove DIP-a bira bez javnog natječaja, većinom glasova svih zastupnika. I to tako da jednog potpredsjednika i dva člana bira na prijedlog većinske političke stranke, odnosno koalicije, a drugog potpredsjednika i druga dva člana na prijedlog oporbenih političkih stranaka ili koalicija sukladno stranačkom sastavu Sabora u trenutku izbora.
Predsjednik Povjerenstva je predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske po položaju, a ostala dva potpredsjednika bira opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske iz reda sudaca tog suda, a na prijedlog predsjednika Vrhovnog suda.
U GONG-u se nadaju da će Sabor u DIP izabrati nezavisne, stručne i u izborima iskusne osobe koje imaju želju, energiju i viziju rada DIP-a kao tijela koje će unutar zakonom propisanih dužnosti imati inicijativu u edukaciji i poticanju različitih kategorija birača na participaciju. I ne samo to, nego će imati i inicijativu u poboljšanju izbornog zakonodavstva i provođenju izbora, uvođenju inovacija u izborni proces, proaktivan i osmišljen nadzor financiranja političkih stranaka i izbornih kampanja te će analizirati određene pojave i trendove u izborima.
Ulazak u DIP kao dobitak na lotu ili ipak ne?
GONG je, valja također podsjetiti, već prilikom osnivanja DIP-a, a potom i u zadnjim prijedlozima izmjena izbornih zakona u suradnji s grupom saborskih zastupnika, predlagao da u stalni sastav DIP-a treba imenovati nekoliko osoba drugih relevantnih struka iz redova politologa, sociologa, ekonomista i novinara. Što je u skladu s preporukama Venecijanske komisije Vijeća Europe, budući da izbori nisu isključivo pravno pitanje, već se dotiču i mnogih drugih struka koje mogu pružiti dobru podlogu za razumijevanje izbornog procesa.
Međutim, prošle, a ni sadašnja Vlada nisu bile sklone takvom rješenju, a GONG je i prije desetak godina zagovarajući instituciju DIP-a kao stalnog tijela smatrao da ono treba preuzeti brojne aktivnosti koje je proteklih godina umjesto državnih tijela obavljao GONG. Poput kampanja informiranja birača, edukacije mladih, pokretanja inicijativa za poboljšanja izbornog zakonodavstva, ali i da će DIP uvoditi nove inicijative kakve provode izborna povjerenstva u drugim zemljama, primjerice, Kanadi i Ujedinjenom Kraljevstvu.
U javnosti se, naime, često stvara, za daljnji razvoj demokracije u Hrvatskoj, neprimjereno mišljenje da su DIP, a i neka druga tijela, ona u kojima će članovi sjediti besposleno te da je ulazak u DIP jednak dobitku na lotu zbog nerazmjera plaća i posla. No, to će tijelo će imati onoliko posla koliko njegovi članovi budu imali inicijative i želje da se izborni proces u Hrvatskoj doista unaprijedi što bi u konačnici olakšalo ostvarivanje biračkog prava svim građanima i podiglo povjerenje u izborni proces.
Posla, kao što smo vidjeli i na dosadašnjim izborima, itekako ima, a inicijative i želje?
