Da bi učenici, ali i cijelo društvo, mogli razviti znanja o ljudskim pravima, demokraciji, poduzetnosti i održivom razvoju kao i vještine potrebne za sudjelovanje u zajednici, interkulturalno obrazovanje u sklopu građanskog obrazovanja treba biti svima dostupno - istaknuto je na okruglom stolu o interkulturalnosti i manjinskim kulturama u odgojno-obrazovnom sustavu održanom u pulskom Društvenom centru Rojc u organizaciji inicijative SVI MI - Za Hrvatsku svih nas, Nansen dijalog centra, GONG-a i GOOD inicijative za uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja.
„Interkulturalna dimenzija sastavni je dio građanskog obrazovanja u trenutnom programu, ali i po programu iz 1999. godine, a ovaj oblik obrazovanja treba biti dostupan svim učenicima kako bi razvili znanja o ljudskim pravima, demokraciji, poduzetnosti i održivom razvoju kao i vještine potrebne za sudjelovanje u zajednici. Interkulturalno učenje podrazumijeva upoznavanje vlastite kulture kao i učenje o manjinskim kulturama i različitim kulturnim utjecajima na zajednicu jer je sve to dio naše zajedničke kulturne baštine“, kazala je Martina Horvat, voditeljica GONG-ova Edukacijskog centra i predstavnica GOOD inicijative govoreći na okruglom stolu koji je okupio različite dionike iz škola i organizacija civilnog društva. Potonje, naime, već godinama provode različite programe građanskog obrazovanja kroz koje surađuju sa školama, a više možete pronaći na web stranici edukatalog.info
Uvažavanje različitosti i kreativno rješavanje sukoba
Jedan od programa je i „Kulturna i duhovna baština zavičaja“, čiji je razvoj opisao Igor Đorđević iz Nansen dijalog centra, podsjetivši da je „provedba tog programa počela 2007. u tri škole, a sada su kroz izvan-nastavne aktivnosti i zajednički godišnji susret učenika obuhvaćene već 23 škole. Izvan-nastavni program uključuje obrazovne sadržaje zajedničke svim uključenim školama vezane uz odnose među ljudima, uvažavanje različitosti i kreativno rješavanje sukoba, ali i posebne sadržaje vezane uz kulturnu baštinu pojedinog zavičaja“.
Izvan-nastavnu aktivnost „Kulturne i duhovne baštine zavičaja“ koju provode u suradnji s Nansen dijalog centrom predstavili su učenici iz Osnovne škole Vidikovac s ravnateljicom škole Suzanom Mohorović i profesoricom Jelenom Kolić. Tijekom ove školske godine učenici samostalno istražuju kulture nacionalnih manjina, a potom planiraju i susrete s organizacijama i zajednicama nacionalnih manjina kako bi ih bolje upoznali.
izvor: gong.hr
Suradnja umanjuje predrasude
Sudjelovali su i na zajedničkom susretu svih učenika uključenih u ovaj program koji je organiziran u Otoku u Vukovarsko-srijemskoj županiji početkom listopada prošle godine, a Kolić je istaknula da „djeca pokazuju veliki interes za ovakav oblik rada i s obzirom na to da ih se ove godine prijavilo duplo više nego lani, teško ih je sve uključiti unutar predviđene satnice“.
Udruga Roma Istre vodi vrtić koji djecu priprema za škole, pri čemu je, kako je istaknuo Veli Huseini iz udruge, „jako važna suradnja sa školama koje će romski učenici upisati jer se pokazalo da ona umanjuje predrasude“, a kao dobar primjer opisao je zajedničko obilježavanje Svjetskog dana Roma kad su svi učenici osnovne škole Monte Zaro u suradnji s udrugom učili o romskoj povijesti, jeziku, zastavi i himni.
Vodnjan je primjerice multikulturalna sredina u kojoj zajedno žive Romi, Bošnjaci, Talijani i Hrvati, istaknula je Miriana Ferjančić iz udruge Merlin, koja je s kolegicom Ivanom Zaharijom opisala uspjeh programa pomoći u učenju s romskim učenicima u Vodnjanu. Bio je to dodatan prilog zaključku da je građansko obrazovanje važno za učenike i društvo te da bi i odraslima, osobito učiteljima i nastavnicima, bilo korisno razvijati građansku kompetenciju te da je potrebno osigurati uvjete i vrijeme za kvalitetnu provedbu građanskog obrazovanja u školama.
