Premda se Pula opet našla među deset najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj prema GONG-ovom istraživanju LOTUS što je ponovno oduševilo gradsku upravu, građani i organizacije civilnoga društva, pogotovo nakon iskustva s Muzilom, upozoravaju da stvarna slika izgleda drugačije i da rezultati odražavaju samo dio onoga što se događa „na terenu“.
Svjesni su toga i GONG-ove istraživači koji upozoravaju da ne postoji metodologija koja bi na savršen način obuhvatila sve aspekte društveno-političkog života neke zajednice. Međutim, građani i novinari - ako imaju neke druge informacije, imaju i dužnost upozoriti javnost.
Stoga smo upravo na primjeru Pule sučelili gradonačelnika Borisa Miletića i Dušicu Radojčić iz Zelene Istre oko demokracije u praksi u smislu uključivanja građana u procese oblikovanja javnih politika i donošenja odluka.
Dušica Radojčić: U Gradu Puli ne žele da im se itko petlja u odlučivanje, a ignoriranje jasno izražene volje građana najčešće pravdaju pobjedom na izborima pokazujući time nedostatak osnovne demokratske kulture. Zbog stava da su na izborima zaradili autokratsko pravo odlučivanja i proizlaze sukobi sa Zelenom Istrom i drugim organizacijama civilnog društva koje staju u obranu javnog interesa - što je zapravo apsurdno, da kao glavnog protivnika u obrani javnog interesa imate - javnu upravu.
Najbolje se to vidi na slučaju Muzila gdje se Inicijativa „Volim Pulu“, u kojoj su okupljeni građani i stručnjaci iz područja povijesti, arhitekture, biologije i s mnogim drugim znanjima, još od 2009. godine suprotstavlja namjeri pretvaranja cijelog poluotoka velikog kao petina Pule u turistički resort, u potpunosti ignorira.
Ni izdavanje novina, niti javna okupljanja i akcije Inicijative, ni dobro posjećene tribine i javne rasprave sa stopostotnom podrškom stavovima Inicijative, niti 1.500 primjedbi na GUP, kao ni 5.000 prikupljenih potpisa - ništa od svega toga nije omelo gradsku vlast u donošenju plana „turistifikacije“ koju nitko ne želi. Sve je kulminiralo masovnim svibanjskim prosvjedom pred gradskom palačom u trenutku kad se na sjednici Gradskog vijeća odlučivalo o pretvaranju Muzila u turistički resort s golfom te bijeg gradonačelnika i predstavnika IDS-ove koalicije u Gradskom vijeću kroz stražnji izlaz. Grad Pula ne pamti takvu sramotu.
Ipak, okrenuli smo novu stranicu osmišljavanjem projekta MUZIL STARTER u suradnji sa zadrugom Praksa. Riječ je o prijedlogu privremenog korištenja dijela zgrada na Muzilu u svrhu razvoja lokalne zajednice. U 2015. započinjemo informirati građane i proces javnog zagovaranja za realizaciju projekta pa ćemo još jednom imati prilike vidjeti kakav je stav Grada Pule prema uključivanju građana u kreiranje javnih politika.
Boris Miletić: Jedna od temeljnih zadaća gradske uprave motiviranje je što većeg broja građana na aktivno uključivanje u proces donošenja odluka. S tim na umu, građanima Pule na raspolaganju je cijeli niz mogućnosti i alata putem kojih u svakom trenutku mogu artikulirati vlastite potrebe, mišljenja i stavove. Prvi smo grad u Hrvatskoj koji je uveo program e-Konzultacija putem kojeg građani sudjeluju u procesu donošenja odluka o konkretnim pitanjima koja utječu na kvalitetu življenja i razvoj Grada. Ovaj se model u praksi pokazao iznimno dobrim i do sad su građani mogli odlučiti o temama poput načina prometovanja ulicom pulskom rivom, uređenju kružnog toka u Šijani ili kupališta Valkane.
U konstruktivnom dijalogu i participativnom upravljanju Gradom građani mogu sudjelovati i putem javnih tribina na kojima kao gradonačelnik izravno odgovaram na sva njihova pitanja i primjedbe. Putem maila i društvene mreže Facebook, godišnje odgovaramo na više od 2.000 upita građana što dovoljno govori kako su građani itekako zainteresirani za ove kanale komunikacije.
Upravo i istraživanje GONG-a o transparentnosti i dostupnosti informacija, Grad Pulu iz godine u godinu pozicionira u sam vrh najtransparentnijih gradova u Hrvatskoj. Od prvog smo dana zadržali visoku razinu demokracije i komunikacije s građanima, nužno je slušati, razgovarati, ali i donositi odluke. U slučaju Muzila gdje je jedna određena skupina izražavala nezadovoljstvo, također smo pokazali spremnost na razgovor te smo u više navrata sudjelovali u tribinama inicijative Volim Pulu. Naši svakodnevni napori su i dalje usmjereni prema građanima, zbog čega neprestano uvodimo nove usluge u radu gradske uprave.
Boris Miletić: Proračun je naš temeljni financijski dokument i sigurno da je za njegovo planiranje nužno slušati glas građana. Svake godine ih pozivamo da nam dostave svoje prijedloge o raspodjeli proračunskih sredstava i tako aktivno sudjeluju u kreiranju proračuna, a mogu nam se javiti običnom i elektroničkom poštom, putem e-konzultacija i slično. Poziv za dostavu prijedloga upućujemo i mjesnim odborima, vijećima nacionalnih manjina te političkim strankama.
Već nekoliko godina organiziramo javne tribine po mjesnim odborima s kojih se prijedlozi građana, sukladno realnim mogućnostima, kasnije ugrađuju u proračun. Postotak prijedloga građana prikupljenih na ovaj način, koji se ugrađuje u proračun, prelazi 90 posto. Svake godine objavljujemo i na kućne adrese distribuiramo brošuru „Proračun u malom“ u kojoj građani na jednom mjestu mogu dobiti transparentnu i potpunu informaciju o tome gdje se i kako troši gradski novac u pulskoj gradskoj upravi.
Proračun je objavljen na službenim internetskim stranicama Grada, a ove smo godine išli korak dalje i otvorili novi komunikacijski kanal za sve građane s ciljem prikupljanja kvalitetnih prijedloga za proračun 2015. godine. Na web stranici proracun.pula.hr građani mogu na jednostavan, razumljiv i intuitivan način u svakom trenutku doznati sve o proračunu i načinu na koji se proračunska sredstva koriste, ali i davati konstruktivne prijedloge za njegovu izradu.
Sigurno je da ima prostora za dodatno poboljšanje i na tome ćemo i dalje raditi, a u sljedećoj godini ispraviti sve eventualne nedostatke kako bi naši građani bili što bolje informirani.
Dušica Radojčić: Dok je Grad Pazin prihvatio suradnju s Gongom i ostalima u projektu“ Pazi(n) proračun“, Grad Pula je odbio sudjelovati u projektu Zelene Istre "Participativno budžetiranje: građanski nadzor lokalnih proračuna" koji uskoro započinjemo. Točnije, Grad Pula je tijekom 2013. potvrdio suradnju da bi ju 2014. otkazao. U međuvremenu je samo kopirao internetske stranice "Pazi(n) proračun", objavivši informacije, dok je izravno uključivanje građana sveo opet samo na formu organiziravši par kratkih tribina na kojima se pojavila tek nekolicina građana. No, uz Gradove i građane Malog Lošinja i Karlovca, mi ćemo svejedno educirati i građane Pule te ih motivirati na sudjelovanje, a Gradu Puli ostaje odlučiti hoće li kočiti te procese ili će se u njih uključiti.
Boris Miletić: Grad Pula nije sudjelovao u navedenom projektu Zelene Istre. Web servis Grad Pula je pokrenuo s ciljem prikupljanja što kvalitetnijih prijedloga samih građana za formiranje proračuna. Zamišljen je kao dodatni alat kojim građani mogu komunicirati s gradskom upravom kad je riječ o planiranju proračuna. Do sad su to mogli učiniti putem e-konzultacija, mailom, javnih tribina i slično, a ovo je nadogradnja sustava. Putem ovog web servisa građanima je na jednostavan i intuitivan način predstavljen način na koji se investiraju sredstva i sve bitne informacije o proračunu. Prvi smo u Hrvatskoj pokrenuli e-konzultacije i postali grad primjer ostalim gradovima, drago mi je da naš model slijede i neki drugovi gradovi danas. Javne tribine provedene su u svim mjesnim odborima, bile su izrazito posjećene i njihovi su prijedlozi u velikoj mjeri uvršteni proračun za iduću godinu.
Dušica Radojčić: Najomiljenija forma Grada Pule je tobože glasanje o nekoj temi putem interneta, objavljivanje neprovjerljivih anketa, a bio je i slučaj kada je IDS, nakon što je inicijativa građana protiv apartmanizacije područja iznad pulske lučice Delfin prikupila oko 4.000 potpisa za peticiju „protiv“, platio nekim osobama da paralelno prikupljaju potpise za peticiju „za urbanizaciju“, ali tako da su neki od plaćenih sakupljača potpisa obmanjivali ljude pozivajući ih da potpišu "protiv urbanizacije", za izgradnju vrtića i igrališta i slično.
Gradu Puli privid demokratičnosti predstavlja sve pa je tako nedavno objavio u lokalnim medijima da su prvi u svijetu (?!) po društveno odgovornom poslovanju. Građani su na to "zvučno" priznanje odgovorili pitajući se ne radi li se možda o prvoaprilskoj šali i zašto ni jedan ozbiljan medij nije prenio tu informaciju? Nazvati društveno odgovornim rad gradonačelnika koji je u svibnju ove godine s cijelom svojom svitom pobjegao kroz stražnji izlaz gradske palače dok su razjareni građani na ulazu izvikivali "ostavka!" prava je smijurija.
Boris Miletić: IDS nije pokrenuo peticiju koju spominjete, a još manje nekome platio za to.
Boris Miletić: Grad Pula više od 11 milijuna kuna godišnje izdvaja u svrhu razvoja civilnog društva. Samo u Društvenom centru Rojc smješteno je 110 korisnika kojima je Grad Pula dao prostore na korištenje bez naplate najma, dok se sredstva za održavanje osiguravaju iz gradskog proračuna. Uredili smo i prostor „Dnevnog boravka“ unutar Rojca, a nabavljena je i oprema koja je na raspolaganju svim korisnicima za provođenje programa, manifestacija i druženja. Radna grupa za Koordinaciju sastavljena od tri predstavnika Saveza udruga Rojca i tri predstavnika Grada Pule donosi sve važne odluke vezane za razvoj Društvenog centra.
Savez udruga Rojca i Grad Pula prijavili su Društveni centar Rojc na natječaj Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva u „Prostori (su)djelovanja“. Ideja ovog projekta pripremiti je gradove i udruge za pisanje i prijavljivanje projekata za korištenje europskih fondova. Društveni centar Rojc uvršten je u najvišu A kategoriju koja označava i visoku razinu spremnosti svih sudionika na zajednički rad. Cilj ovakve inicijative uključivanje je građana u donošenje odluka, te otvaranje prostora javnosti za društveni i kulturni život u gradovima, kroz javno-privatno partnerstvo i međusektorsku suradnju.
Dušica Radojčić: Pretpostavljam da s "Pulskim mažoretkinjama" odlično surađuju. Organizacije civilnog društva u Puli su brojne, ali jesu li u tako velikom broju zainteresirane ili sposobne za djelovanje radi utjecaja na kreiranje javnih politika, to je već drugo pitanje.
Postoje primjeri kad je samoorganizacija građana odnosno udruga u zaštiti javnog i zajedničkog interesa dovela do pomaka u suradnji s Gradom, primjerice u slučaju Društvenog centra Rojc, gdje udruge već godinama rade na iznalaženju boljeg modela upravljanja tim javnim resursom u suradnji s Gradom. Proces nije jednostavan, ali pomaka ima.
Za razliku od toga, pretpostavljam da suradnja s Civilnom platformom Istre, novoosnovanom mrežom organizacija civilnog društva koja će se baviti problemima korupcije i političkog klijentelizma u Istri suradnja neće biti tako dobra.