Premda Hrvatska još uvijek nema građansko obrazovanje kao zaseban predmet, ono je u ovoj školskoj godini reformirano te uključuje i interkulturalno učenje. Istovremeno, postoje i programi neformalnog građanskog i interkulturalnog obrazovanja mladih u zajednici. Izazova u njihovoj provedbi ne manjka, kao ni potrebe da ih se razvija i unapređuje. Svoja iskustva upravo na tom polju razmijenili su odgajatelji i učitelji te organizacije civilnog društva na okruglom stolu u organizaciji Europskog doma Slavonski Brod, Nansen dijalog centra i GOOD inicijative održanom potkraj studenog u Slavonskom Brodu.
„Elementi odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo postoje u hrvatskom obrazovnom sustavu od 1999. godine, ali se program provodilo uglavnom kroz projekte te izvan-nastavne aktivnosti i nije osigurao razvoj građanske kompetencije svih učenika. Stoga je bilo potrebno reformirati ga što je sada djelomično i učinjeno, ali i dalje nije osiguran prostor i vrijeme u satnici za uvođenje sadržaja koji nedostaju, baš kao niti za razvoj vještina kroz istraživačko i iskustveno učenje te izlazak u zajednicu“, upozorila je Martina Horvat, voditeljica GONG-ova Edukacijskog centra, ispred GOOD inicijative organizacija civilnog društva koje se zalažu za sustavno i kvalitetno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja.
„Mnogi sadržaji važni za manjine istovremeno su i sadržaji važni za cjelokupni identitet hrvatskog društva i zato ih je važno uključiti u Kurikulum“, istaknula je Ivana Milas iz Nansen dijalog centra: te naglasila: „Kroz interkulturalno učenje kakvo se provodi unutar programa „Kulturne i duhovne baštine zavičaja“ učenici uče da su kroz svoj identitet, važni i vrijedni. Upoznaju se različite kulturne i jezične odrednice zavičaja i drugih učenika“.
Građansko obrazovanje - korijen demokratskih vrijednosti Europe
Tako učitelj ne mora imati sva znanja, već je važno da potiče učenike i facilitira proces, a odličan primjer predstavlja projekt Panonska kuća, koji se ostvarivao unutar interkulturalnog programa u kojem su učenici učili o migracijama, različitim stanovnicima i da se jedino zajedničkim radom može zajedno izgraditi zajednicu.
„Građanski odgoj važan je za poticanje aktivnog sudjelovanja u korijenu demokratskih vrijednosti u Europi. Sve zemlje imaju smjernice osigurati uvjete da se učenici izraze i od 2007. godine to je uvela polovica zemalja EU“, istaknula je Androulla Vassiliou, povjerenica EK za obrazovanje.
„Nakon što se uvidjelo da je kultura mira i ljudskih prava ugrožena, u većini zemalja Europske unije uveden je građanski odgoj i obrazovanje, no samo Velika Britanija i Slovačka imaju početne edukacije za buduće učitelje u tom području“, kazala je Božica Sedlić iz Europskog doma Slavonski Brod, koji ima tradiciju organizacije Parlamenta mladih nakon što su ga u Hrvatskoj osnovali u svibnju 2001. Također, škole demokracije provode od 1998. I pokazuje se da se veći uspjeh građanskog odgoja i obrazovanja postiže ako škole primjenjuju osnovne demokratske vrijednosti i ako izađu iz okvira učionice i škole u lokalnu zajednicu i šire.
Stoga su sudionici okruglog stola istaknuli i nekoliko važnih preporuka, naime, potrebno je više međusobno učiti o kulturama i različitostima te razvijati mogućnosti za interkulturalnost u školama i učenje o manjinskim kulturama. Također, važno je djeci romske nacionalne manjine da uče svoj jezik te da u školi predstave vlastitu kulturu, a posebno je potrebna senzibilnost lokalne politike za rješavanje barijera u uključivanju, primjerice rješavanje pitanja prijevoza romskih učenika do vrtića i predškola.
Nove mogućnosti građanskog i interkulturalnog obrazovanja u školi i zajednici
