Čija prava i slobode ugrožava referendum o outsourcingu?

03. prosinca 2014.

Saborski odbor za Ustav odlučio je Saboru predložiti da referendumsko pitanje o outsourcingu pošalje Ustavnom sudu na ocjenu ustavnosti što je odluka koju je donijelo šest SDP-ovih zastupnika dok po običaju HDZ-ovih nije bilo niti ovaj put, a oporbeni laburist Dragutin Lesar imao je izdvojeno mišljenje nezadovoljan obrazloženjem zahtjeva za ocjenu ustavnosti. 

S obzirom na to da se u zahtjevu navodi da „predloženo referendumsko pitanje ograničava poduzetničke slobode zajamčene Ustavom i europskim pravom“, Lesar smatra da „ako tako obrazložena odluka ode pred Ustavni sud, to je poziv Sabora da Ustavni sud zabrani referendum, a ne da traži propitivanje ustavnosti referendumskog pitanja“.

Što su ljudska prava naspram poduzetničkih sloboda?

Zanimljivo je, prisjetit će se mnogi, da prošle godine prilikom referenduma o braku unatoč brojnim upozorenjima vlast nije smatrala potrebnim slati referendumsko pitanje na ocjenu ustavnosti, ali ovaj put kad su u pitanju poduzetničke slobode, i zahtjev prema Ustavnom sudu je odmah tu.

Naime, šef Odbora za Ustav Peđa Grbin smatra da sindikati nisu obrazložili prijedlog da se zabrani bilo kakvo angažiranje vanjskih tvrtki u javnim i državnim službama pa stoga predloženo referendumsko pitanje ne udovoljava testu proporcionalnosti između ograničavanja poduzetničkih sloboda i potrebe za takvim ograničenjem koje je u praksu uveo Ustavni sud temeljem odluka Europskog suda: „Takva referendumska odluka uvela bi državnu ekonomiju kakve se ne bi postidjele niti države bivšeg Sovjetskog bloka. Europsko pravo predviđa socijalno osjetljivo tržišno gospodarstvo, ali i jasno govori članicama EU kada mogu ograničiti tržišno natjecanje“.

Lesar je, međutim, zatražio da se članovima Odbora podijeli očitovanje koje su naveli sindikati, a upozorio je i da je Ustavni sud na koji se Grbin poziva, tek u kolovozu, mjesec dana nakon što su Saboru predani potpisi za referendum o outsourcingu , donio odluku u kojoj zaključuje da referendumska inicijativa mora obrazložiti motive i razloge raspisivanja referenduma, naime, bilo je prigodom odlučivanja o tzv. referendumu o ćirilici. „Kako možete tražiti od organizacijskog odbora da poštuje odluku koja je donesena tek mjesec dana kasnije?“, upitao je Lesar, koji smatra da bi sindikatima trebalo dati dodatnih osam dana da prema zahtjevu Ustavnog suda obrazlože zahtjev za raspisivanje referenduma.

Udar na demokraciju i/li uobičajena procedura?

Što se tiče Grbinovih objašnjenja protuustavnosti u smislu ograničavanja poduzetničkih sloboda, Lesar smatra da bi se po tom principu „moglo protumačiti da je protuustavna i Strategija upravljanja državnom imovinom budući da se njome zabranjuje privatizaciju čak 27 tvrtki u državnom vlasništvu“.

Sporno je Lesaru bilo i to što je Odbor odluku donio uz „deponirani“ glas SDP-ova Ive Jelušića koji u trenutku glasovanja nije bio na sjednici premda ga je Grbin upozorio da je već i sam bio u takvim slučajevima i tvrdio da je riječ o uobičajenoj praksi. U međuvremenu, uspio je razjariti i sindikate, kojima budući da nisu članovi Odbora nije dao riječ iako su pratili sjednicu Odbora što je bio slučaj i na prošloj sjednici kad je u pitanju bio referendum o davanju autocesta u koncesiju.

Stoga je šef sindikata Preporod Željko Stipić u izjavi novinarima nakon sjednice ustvrdio da je „ovo udar na demokraciju. Ako vas netko pozove na sastanak, bilo bi pošteno da vam barem da priliku da u nekoliko riječi objasnite ono što ovdje traži objašnjenje. Mi smo vjerovali da imamo pravo iznijeti svoje argumente, no na žalost ušutkani smo. Danas je u Hrvatskom saboru ušutkana demokracija, a račun za to ušutkavanje bit će plaćen na izborima, bilo kojim i u bilo koje vrijeme“.

chevron-right